Zabrana medijskoj kući da objavljuje snimak policijske intervencije bez prikrivanja lica jednog od policajaca • Kršenje člana 10. Konvencije

Činjenice i navodi podnosioca predstavke

Podnosilac predstavke je „Bild GmbH“, društvo s ograničenom odgovornošću koje posjeduje i upravlja internetskom stranicom bild.de, stranicom koja objavljuje vijesti, i koje izdaje novine „Bild“ i „Bild am Sonntag“.

Dana 10. jula 2013. godine na bild.de objavljen je članak o policijskoj intervenciji u noćnom klubu u Bremenu u junu te godine. Policija je bila pozvana jer se jedan od gostiju (D.) agresivno ponašao prema osoblju. Uz članak je objavljen i snimak na kojem se vidi kako nekoliko policajaca prisiljava gosta D. da legne na pod, pri čemu ga jedan od policajaca udara nogama i palicom. Podnosilac predstavke je 12. jula 2013. godine objavio drugi članak, uz koji su bili objavljeni dodatni snimci na kojima se vidi agresivno ponašanje gosta D. prije dolaska policajaca. Na jednom snimku se jasno vidjelo lice jednog od policajaca, policajca P., kako pomaže kolegi da savlada gosta D. U videu nije bilo nagovještaja o tome da je on upotrijebio prekomjernu silu. Policajac P. je tražio od „Bilda“ da video bude uklonjen sve dok se ne zamuti njegovo lice. Nakon što su oni to odbili, policajac P. se obratio sudu.

Odlukom Regionalnog suda naloženo je podnosiocu predstavke da ukloni snimak sve dok se lice policajca P. ne zamagli. Odmjeravajući suprotstavljena prava, sud je smatrao da je objava snimka povrijedila prava policajca P. Tu odluku je potvrdio drugostepeni sud, koji je naložio da se snimci uklone sve dok se lice policajca P. ne zamuti. Naglasio je važnost rasprave o državnom monopolu na korištenje sile, ali je taj aspekt suprotstavio ličnim pravima policajca P., zaključivši da objavljivanje nemontiranog snimka bez njegovog pristanka krši njegova prava. Također je primijetio da u prvom članku nije prikazano ponašanje gosta D.

Pozivajući se na član 10 (sloboda izražavanja), podnosilac predstavke se žalio da je naredba da ukloni nemontirani snimak sa svoje internetske stranice prekršila njegovu slobodu izražavanja.

Ocjena Evropskog suda

Evropski sud je naveo opće principe u vezi s pitanjem da li je miješanje „neophodno u demokratskom društvu“, a ti principi su: doprinos javnoj raspravi, koliko je lice poznato i njegovo prethodno ponašanje, te sadržaj, oblik i posljedice publikacije. Evropski sud je također istakao da medijski izvori imaju odgovornost i ograničenja pri izvještavanju, posebno kada su uključene slike pojedinaca. U obzir se uzima utjecaj informacija koje će biti objavljene i potencijalni utjecaj korištenog sredstva za prenošenje informacija. U tom smislu je naglašeno da audiovizuelni mediji imaju neposredniji i snažniji efekt od printanih medija. Evropski sud je dalje ukazao na pravo svakog lica na kontrolu upotrebe fotografije, a to pravo uključuje i pravo na prigovor na snimanje, čuvanje i reproduciranje lične fotografije. Konačno, Evropski sud je naglasio važnost učinkovitosti sudske kontrole u procjeni neophodnosti mjera, posebno u pogledu proporcionalnosti miješanja.

Primjenjujući opće principe na konkretan slučaj, Evropski sud je utvrdio sljedeće:

• Doprinos javnoj raspravi

Sporni snimci odnosili su se na pitanje od javnog interesa u vezi s tim kada policijski službenici upotrijebe silu.

• Koliko je lice poznato i njegovo prethodno ponašanje

Policajac P. nije bio javna ličnost i ranije nije privlačio pažnju javnosti. Evropski sud je istakao da podnosilac predstavke nije tvrdio da je policajac P. bio uključen u bilo kakav oblik nedoličnog ponašanja. Naglasio je i kako je važno prepoznati da pod određenim okolnostima objavljivanje fotografije policajca može imati negativne posljedice na njegov privatni život, što nacionalne vlasti trebaju uzeti u obzir.

• Način dobijanja informacija i njihova vjerodostojnost

Snimci su dobijeni s javnog mjesta, a njihova vjerodostojnost nije bila upitna.

• Sadržaj i oblik publikacije

Što se tiče oblika u kojem je video prikazan, Evropski sud je, između ostalog, istakao da to što policijsko korištenje sile nije prikazano na negativan način ne znači da izvještavanje o tome u medijima ne treba uživati bilo kakvu zaštitu. Sud je naveo da se zabrana odnosila ne samo na već objavljene snimke već i na sve buduće. To je moralo imati odvraćajući učinak koji su njemački sudovi trebali uzeti u obzir u svom obrazloženju, ali su oni propustili to učiniti.

• Posljedice publikacije

Evropski sud je prihvatio da je policajac P. bio suočen s kritičkim komentarima članova javnosti i svoje djece o dokumentiranom incidentu. Iako se to odnosilo na prethodne objave, domaći sudovi nisu ispitali u kojoj bi mjeri svako buduće objavljivanje nemontiranih snimaka, bez obzira na popratnu pokrivenost, dovelo do sličnih negativnih posljedica koje opravdavaju obavezu obrađivanja fotografije policajca P.

• Ozbiljnost nametnutog ograničenja

Što se tiče strogoće mjera nametnutih mediju, Evropski sud je istakao da ograničenje prava na objavljivanje neobrađenih fotografija nije bilo naročito strogo, ali da nije bilo ni opravdano jer nije uspostavljen potreban balans između suprotstavljenih prava.

Imajući u vidu prethodno navedeno, Evropski sud je smatrao da su nacionalni sudovi pravilno uzeli u obzir kriterije navedene u njegovoj praksi u kontekstu balansiranja suprotstavljenih prava prema čl. 8. i 10. Konvencije u vezi s prvom objavom. Međutim, procjena proporcionalnosti domaćih sudova u vezi s drugom objavom i svakom budućom objavom bila je nedovoljna u dva pogleda. Prvo, osnovna razmatranja Regionalnog suda bila su usmjerena na uređivačku prezentaciju prve objave. Drugo, i što je važnije, drugostepeni sud se nije bavio procjenom izbalansiranosti suprotstavljenih interesa u vezi sa svakom budućom objavom. Bez vrednovanja u kojoj mjeri bi objavljivanje fotografije moglo doprinijeti javnoj raspravi, domaći sud je u uopćenom obrazloženju naveo da se čak i neobrađena fotografija koja predstavlja stvarne okolnosti policijske intervencije bez prikazivanja policijskog službenika na negativan način ne može posmatrati kao prikazivanje aspekta savremenog društva i stoga je nezakonita. Ukoliko nema saglasnosti lica kojih se tiče, to bi moglo dovesti do zabrane svakog budućeg objavljivanja neobrađenih slika policijskih službenika koji obavljaju svoje dužnosti. U vezi sa ta dva pitanja, u odlukama nacionalnih sudova nije navedena potrebna procjena kako bi se opravdala „neophodnost“ ograničenja slobode izražavanja podnosioca predstavke u vezi s drugom objavom i svakom budućom objavom neobrađenog snimka. Evropski sud stoga nije mogao prihvatiti da je miješanje bilo neophodno u demokratskom društvu u smislu člana 10. Evropske konvencije te je utvrdio kršenje.