Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas elektroničkim putem održao redovnu, 124. sjednicu Velikog vijeća Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Od odluka koje je danas donio Ustavni sud radi ilustracije izdvaja:
AP 2624/19 – u kojoj je Ustavni sud, između ostalog, zaključio da postoji povreda prava drugoapelantica na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Europska konvencija) kada je postupak trajao 15 godina i osam mjeseci, za što najveću odgovornost snosi Osnovni sud u Banjaluci kojem je trebalo oko 11 godina da donese prvostupanjsku odluku, a koji za navedeno postupanje nije dao nikakve razloge.
AP 94/21 – u kojoj je Ustavni sud zaključio da postoji kršenje prava apelantica na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u situaciji kada presude kojim je odbijen tužbeni zahtjev apelantica za utvrđivanje očinstva vještačenjem DNK metodom, a koje je odobrio i zakazao prvostupanjski sud u skladu s odredbom članka 302. stavak 5. Obiteljskog zakona FBiH, ne sadrže objektivno, logično i uvjerljivo obrazloženje, već se u danim okolnostima primjena materijalnog prava, konkretno odredbe članka 302. Obiteljskog zakona FBiH, doima proizvoljnom.
AP 3493/20 – u kojoj je Ustavni sud zaključio da je došlo do povrede apelantičinog prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u situaciji kada je pobijanom odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH odbijen apelantičin zahtjev za preispitivanje presude Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je odbijena apelantičina žalba protiv odluke Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (Zavod MIO), koji prilikom utvrđivanja apelantičine mirovinske osnove, proizvoljnom primjenom materijalnog prava, ne upuštajući se u ratio legis relevantnih propisa, nije uzeo u obzir plaće, odnosno doprinose koje je apelantica ostvarila kod nositelja osiguranja Republike Srpske, čime je i visinu mirovine, suprotno članku 7. Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u provođenju mirovinskog i invalidskog osiguranja, utvrdio razmjerno, a ne kumulativno, a nakon toga, posljedično tome, od te razmjerno utvrđene visine mirovine utvrdio apelantičinu razmjernu mirovinu koja pada na teret Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje u iznosu manjem od propisanog.
Sve odluke usvojene na današnjoj sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.