Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas, 31. siječnja 2019. godine, održao redovitu, 113. plenarnu sjednicu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti i apelacije.
U predmetu broj U 21/18 Ustavni sud je odlučujući o zahtjevu Mladena Bosića, predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 48. i 48a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 106/09 i „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/11) utvrdio da su osporene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama u skladu sa člankom II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju osporenim odredbama citiranog zakona nije povrijeđeno načelo proporcionalnosti iz razloga što (iako se poljoprivredne zadruge obvezom zaključivanja teretnog ugovora o zakupu objektivno stavljaju u teži položaj nego što su ga imale prema prethodnim zakonskim rješenjima) nad ovim načelom prevagu ima načelo javnog interesa koje se sastoji u pretvorbi imovine, a koje je kao takvo u skladu sa „širokim poljem procjene“ nadležnog zakonodavca.
U predmetu broj U 24/18 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev 27 poslanika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Naputka o izmjeni i dopunama Naputka o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da osporeni Naputak o izmjeni i dopunama predstavlja provedbeni akt koji je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) donijelo s ciljem provedbe Izbornog zakona BiH u postupku provedbe posrednih izbora za organe vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim je utvrđen preliminaran broj delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine koji se biraju iz skupština kantona. Shodno tome, ali i činjenici da se radi o odredbi privremenog karaktera, Ustavni sud je zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o općem aktu za čiju je ocjenu ustavnosti nadležan u skladu sa člankom VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome, imajući u vidu sadržaj podnesenog zahtjeva, u smislu članka 31. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud nije uočio nijedan razlog zbog kojeg bi osporeni provedbeni akt SIP-a pokretao pitanje kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga je Ustavni sud, uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno imajući u vidu svoju dosadašnju jurisprudenciju prilikom tumačenja svoje nadležnosti, zaključio da nije nadležan da odlučuje o ocjeni ustavnosti osporenog akta SIP-a, u smislu članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine.
U predmetu broj AP 1180/15 Ustavni sud je zaključio da je došlo do kršenja apelantovog prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zato što su osporenim odlukama redovitih sudova svi relevantni čimbenici kod utvrđivanja visine materijalne štete za oduzete mašine i opremu tumačeni i primjenjivani isključivo na teret apelanata, što je dovelo do toga da se predmetni postupak ne može smatrati pravičnim „u cjelini“ u smislu standarda prava na pravično suđenje.
U predmetu broj AP 2916/16 Ustavni sud je zaključio da je došlo do kršenja apelantičinog prava na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zato što su redoviti sudovi prilikom donošenja odluka potpuno zanemarili ustavnu obvezu izravne primjene Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i obvezujućih odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (glede određivanje naknade u predmetima vojnih stanova), pa se takvo miješanje u apelantičino pravo na mirno uživanje imovine ne može smatrati „zakonitim“.
Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na današnjoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
