Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas, 31. januara 2019. godine, održao redovnu, 113. plenarnu sjednicu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti i apelacije.
U predmetu broj U 21/18 Ustavni sud je odlučujući o zahtjevu Mladena Bosića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 48. i 48a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 106/09 i „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/11) utvrdio da su osporene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju osporenim odredbama citiranog zakona nije povrijeđen princip proporcionalnosti iz razloga što (iako se poljoprivredne zadruge obavezom zaključivanja teretnog ugovora o zakupu objektivno stavljaju u teži položaj nego što su ga imale prema prethodnim zakonskim rješenjima) nad ovim principom prevagu ima princip javnog interesa koji se sastoji u pretvorbi imovine, a koji je kao takav u skladu sa „širokim poljem procjene“ nadležnog zakonodavca.
U predmetu broj U 24/18 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev 27 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da osporeno Uputstvo o izmjeni i dopunama predstavlja provedbeni akt koji je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) donijela s ciljem provođenja Izbornog zakona BiH u postupku provođenja posrednih izbora za organe vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim je utvrđen preliminaran broj delegata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine koji se biraju iz skupština kantona. Shodno tome, ali i činjenici da se radi o odredbi privremenog karaktera, Ustavni sud je zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o općem aktu za čiju je ocjenu ustavnosti nadležan u skladu sa članom VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome, imajući u vidu sadržaj podnesenog zahtjeva, u smislu člana 31. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud nije uočio nijedan razlog zbog kojeg bi osporeni provedbeni akt CIK-a pokretao pitanje kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Stoga je Ustavni sud, uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno imajući u vidu svoju dosadašnju jurisprudenciju prilikom tumačenja svoje nadležnosti, zaključio da nije nadležan da odlučuje o ocjeni ustavnosti osporenog akta CIK-a, u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
U predmetu broj AP 1180/15 Ustavni sud je zaključio da je došlo do kršenja apelantovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zato što su osporenim odlukama redovnih sudova svi relevantni faktori kod utvrđivanja visine materijalne štete za oduzete mašine i opremu tumačeni i primjenjivani isključivo na teret apelanata, što je dovelo do toga da se predmetni postupak ne može smatrati pravičnim „u cjelini“ u smislu standarda prava na pravično suđenje.
U predmetu broj AP 2916/16 Ustavni sud je zaključio da je došlo do kršenja apelanticinog prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zato što su redovni sudovi prilikom donošenja odluka potpuno zanemarili ustavnu obavezu direktne primjene Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i obavezujućih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (u pogledu određivanje naknade u predmetima vojnih stanova), pa se takvo miješanje u apelanticino pravo na mirno uživanje imovine ne može smatrati „zakonitim“.
Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na današnjoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
