Odbijajući nadležnost da preispita činjenično stanje, Vrhovni sud Republike Srpske povrijedio je apelantičino pravo na pristup sudu pune jurisdikcije zajamčeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Ustavom BiH.
• Odluka broj U-7/00 od 18. i 19. kolovoza 2000. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 6/01, upravni postupak
U situaciji kada Vrhovni sud tri puta vraća predmet upravnim organima na ponovno rješavanje, zbog čega apelant nije bio u prilici da dođe do odluke suda o meritumu njegovih građanskih prava, apelantu nije pružen efektivan pristup sudu zajamčen člankom 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka broj U-15/00 od 15. i 16. prosinca 2000. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 6/01
Članak 6. stavak 1. Europske konvencije osigurava pravo na pristup sudu pune nadležnosti, kao i pravo da sud donese odluku u meritumu radi odlučenja o zahtjevu za povrat nezakonito oduzetog stana, čak i u slučaju kada je odgovarajući upravni postupak u tijeku.
• Odluka broj U-24/00 od 31. kolovoza 2001. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 1/02
Postoji povreda prava na pristup sudu u slučajevima koji se tiču stambenih pitanja kada su Općinski i Kantonalni sud, vraćajući predmet upravnom organu, odbili odlučiti o meritumu predmeta uslijed, navodnog, nedostatka nadležnosti. Upravni postupak, koji je u tijeku, ne može biti razlog za nedonošenje odluke o meritumu.
• Odluka broj U-32/02 od 24. listopada 2003. godine, st. 21. i 28., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 6/04, upravni postupak, prijenos stanarskog prava na davatelja izdržavanja, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Pravo na pristup sudu je povrijeđeno kada sud propusti meritorno odlučiti o apelantovom građanskom pravu.
• Odluka broj U-64/02 od 24. listopada 2003. godine, stavak 48., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 8/04, utvrđivanje građanskih prava u redovnom postupku nakon što obveze iz izvansudskog poravnanja nisu ispunjene, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zapaža da je time što nije riješeno o meritumu apelantičine tužbe Općinski sud uskratio apelantici pravo na pristup sudu i time povrijedio članak II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije. Dalje, ta povreda nije ispravljena ni nakon podnošenja žalbe Kantonalnom sudu i izjavljene revizije Vrhovnom sudu.
• Odluka broj U-28/00 od 28. studenog 2003. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 8/04, postupak povodom zahtjeva za naknadu štete protiv UN-a i UNPROFOR-a
Svaka država ima diskrecijsko pravo da sama organizira pravni sustav unutar kojeg će svakom omogućiti pristup sudu kada se radi o „utvrđivanju građanskih prava i obveza". Na taj način proizlazi pravo države da od svakog traži da poštuje relevantne domaće pravne propise kojima se propisuju postupci pred nadležnim organima. Tu se misli, prije svega, na propise o kojima ovisi nadležnost organa i dopustivost pravnog lijeka.
• Odluka o meritumu broj U-25/03 od 21. siječnja 2004. godine, stavak 22., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 40/04, parnični postupak radi utvrđivanja prava vlasništva na tzv. vojnim stanovima
Svaka osoba koja je izravno ili neizravno povrijeđena mjerama upravnih organa ima pravo pristupa sudu pune jurisdikcije da bi se osigurala zaštita njezinih ugroženih prava.
• Odluka o meritumu broj U-25/03 od 21. siječnja 2004. godine, stavak 23., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 40/04, parnični postupak radi utvrđivanja prava vlasništva na tzv. vojnim stanovima
Redovni sudovi su osporenim odlukama odlučivali o apelantovom zahtjevu za pokretanje postupka za provođenje istrage protiv treće osobe, tako da se apelant ne žali na sudsku odluku o njegovoj krivici. Pošto pravo na pristup sudu iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije ne obuhvaća pravo na pokretanje kaznenog postupka protiv trećih osoba, članak 6. stavak 1. Europske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj.
• Odluka o meritumu broj U-63/03 od 27. veljače 2004. godine, stavak 28., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 11/04
Vrhovni sud je odbacivanjem kao nedopustivog zahtjeva za sudsku zaštitu protiv odluke drugostupanjskog carinskog upravnog organa apelantima uskratio pravo na pristup sudu jer određivanje građanskog prava ili kaznene optužbe od upravnog organa koje ne ispunjava zahtjeve u svezi s neovisnim i nepristranim sudom mora biti podložno sudskoj kontroli neovisnog i nepristranog suda s punom jurisdikcijom.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-10/03 od 26. ožujka 2004. godine, stavak 28., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 19/04
U slučaju kada je apelantima kao sestri i djedu maloljetne djece osporenim sudskim odlukama odbijen pristup sudu jer nemaju aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka za oduzimanje roditeljskog prava, budući da Zakon o izvanparničnom postupku to omogućava samo roditelju, odnosno usvojitelju i organu starateljstva, to predstavlja razumno proporcionalan odnos između sredstava koja su korištena i cilja koji se želi postići.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-62/03 od 21. srpnja 2004. godine, st. 22. i 23., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 8/05
S obzirom na restriktivno tumačenje članka 187. Zakona o parničnom postupku, kojim je regulirano pravo na podnošenje tužbe za utvrđenje, povrijeđeno je apelantovo pravo na pristup sudu iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-219/03 od 23. srpnja 2004. godine, stavak 21., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 48/04, tužba kojom je traženo utvrđenje da „Elektroprivreda" nema pravo na naplatu duga od apelanta
U situaciji kada apelanti nisu ishodili meritornu odluku o svom tužbenom zahtjevu u razdoblju duljem od tri godine, proizlazi da, pored formalnog, nisu imali ni suštinski pristup sudu i da je osporenim sudskim odlukama povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-130/02 od 23. srpnja 2004. godine, stavak 39., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 43/04, postupak po tužbi suvlasnika zbog smetanja posjeda protiv privremenog korisnika
Sama činjenica da je apelant ishodio da nižestupanjski sudovi donesu osporene odluke nepobitno potvrđuje da je apelantovo pravo na pristup sudu u konkretnom slučaju ostvareno. To zato što su nižestupanjski sudovi o apelantovom tužbenom zahtjevu raspravljali i odlučivali o meritumu tog predmeta, što, samo po sebi, isključuje postojanje povrede prava na pristup sudu iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Naime, u slučajevima u kojima je povrijeđeno pravo na pristup sudu potrebno je, kao uvjet postojanja te povrede, da je sud odbacio iz nekog od procesnih razloga da odlučuje o meritumu spora, što u konkretnom predmetu nije slučaj.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-218/02 od 23. srpnja 2004. godine, stavak 18., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 43/04, navodna nemogućnost pokretanja parničnog postupka zbog rata – zastara – Brčko distrikt
Dosljednom primjenom odredbe članka 323. Zakona o parničnom postupku prvostupanjski sud je trebao zastati s dostavom apelantove žalbe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za žalbu protiv te odluke. Međutim, prvostupanjski sud je odmah cijeli spis dostavio drugostupanjskom sudu na odlučivanje o žalbi. Na taj način povrijeđeno je apelantovo pravo na pristup sudu iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-53/03 od 26. kolovoza 2004. godine, stavak 23., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 48/04, parnični postupak radi naknade zaostalih plaća
Apelantičino pravo na pristup sudu iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno članka 6. Europske konvencije nije povrijeđeno jer je apelantica imala pravo pristupa sudu pune jurisdikcije, pokrećući tužbu kojom je tražila utvrđenje prava na predaju stana u posjed na kojem su ona i njezin suprug bili sunositelji stanarskog prava prije razvoda braka.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-107/03 od 29. rujna 2004. godine, st. 25–28., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 54/04, priznanje strane sudske odluke
Apelantici je povrijeđeno pravo na pristup sudu iz članka 6. Europske konvencije jer domaći pravni sustav, u slučaju koji se ticao apelantičinih prava iz članka 6. Europske konvencije, nije omogućio sudsku zaštitu pune jurisdikcije protiv carinskih prekršajnih organa barem u jednom stupnju.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-106/03 od 27. listopada 2004. godine, stavak 38., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 23/05
Pravo na pristup sudu je povrijeđeno u situaciji kada je odbačena apelantičina tužba zbog nenadležnosti i apelantica upućena da potražuje štetu kod Državne komisije za utvrđivanje ratne štete. Redovni sudovi su trebali prihvatiti nadležnosti na temelju članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te ispitati osnovanost apelantičinog tužbenog zahtjeva u smislu važećih odredaba Zakona o vlasničkim odnosima i Zakona o obligacijskim odnosima, te meritorno odlučiti snose li tužene stranke odgovornost ili ne.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-98/03 od 27. listopada 2004. godine, st. 36–41., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 15/05;
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-464/04 od 17. veljače 2005. godine, stavak 33., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 40/05, nemogućnost izvršenja pravomoćne sudske odluke kojom je dodijeljena naknada nematerijalne štete na ime pogibije bliskih članova obitelji, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Postoji povreda prava na pristup sudu kao elementa prava na pravično suđenje ako je zakonom ili nekim drugim aktom vlasti onemogućeno izvršenje pravomoćne sudske presude, kada takav zakon ili drugi akt stavlja „pretjeran teret na pojedince", čime ne zadovoljava uvjet proporcionalnosti između javnog interesa zajednice i temeljnih prava pojedinaca.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-969/04 od 23. ožujka 2005. godine, stavak 34., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 27/05;
• Odluka o meritumu broj AP-1094/04 od 20. prosinca 2005. godine, stavak 43., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 45/06;
• Odluka o meritumu broj AP-276/05 od 9. veljače 2006. godine, stavak 39., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/06
Pravo na jednakost pred zakonom podrazumijeva i mogućnost jednakog pristupa sudu svim osobama na teritoriju Bosne i Hercegovine, odnosno pravo da rješava o građanskim pravima tih osoba, pod jednakim uvjetima, nadležan sud u postupku koji je predviđen zakonom.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-402/04 od 23. ožujka 2005. godine, stavak 24., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 32/05, postupak isplate naknade plaće, postupanje Vrhovnog suda u sporu čija vrijednost ne prelazi 15.000 KM, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Apelantovo pravo na pravično suđenje zaštićeno člankom II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 6. Europske konvencije je povrijeđeno jer u sudskom postupku nije u cijelosti odlučeno o njegovom tužbenom zahtjevu, čime mu je onemogućen pristup sudu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-225/04 od 23. ožujka 2005. godine, stavak 28., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 32/05
Odbijanje apelantovog tužbenog zahtjeva u dijelu koji se tiče obveze tuženog da uplati doprinose onemogućilo je apelantu da ostvari samu suštinu njegovog „prava na pristup sudu" iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-311/04 od 22. travnja 2005. godine, stavak 33., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 60/05, odbijanje dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosio na uplatu doprinosa zbog navodnog nepostojanja aktivne legitimacije
Pravo apelanata na pristup sudu u okviru prava na pravičan postupak je povrijeđeno u slučaju kada je parnični postupak prekinut do okončanja kaznenog postupka koji je već ranije pravomoćno okončan, ali je u tijeku postupak po izvanrednom pravnom lijeku – zahtjevu za ponavljanje postupka.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-70/05 od 22. travnja 2005. godine, stavak 28., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 36/05
U konkretnom slučaju, kada su redovni sudovi tužbe apelanata radi zaštite prava iz radnog odnosa odbacili kao nepravovremene, postoji javni interes u pogledu ograničenja prava propisivanjem određenih rokova, koji se ogleda u efikasnom funkcioniranju pravnog sustava i pravnoj sigurnosti. Propuštanje rokova predviđenih zakonom onemogućilo je redovne sudove da meritorno rasprave o tužbenom zahtjevu apelanata, što nije u suprotnosti sa zahtjevima iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1110/04 od 18. svibnja 2005. godine, stavak 36., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 47/06
Pravo na pristup sudu je povrijeđeno kada redovni sud prekine parnični postupak pokrenut nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka zbog toga što je podnesen zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-691/04 od 28. lipnja 2005. godine, st. 25–27., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 27/06, naknada štete, parnični postupak po imovinskopravnom zahtjevu nakon pravomoćno okončanog kaznenog postupka obustavljen jer je podnesen zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Pravo na pristup sudu traje sve dok se ne realizira utvrđeno građansko pravo. U protivnom, efektivan postupak prilikom utvrđivanja građanskih prava i obveza bio bi iluzoran ako u naknadnom, izvršnom postupku to građansko pravo ne može zaživjeti.
• Odluka o dopustivosti broj AP-552/04 od 28. lipnja 2005. godine, stavak 9;
• Odluka broj U-38/02 od 19. prosinca 2003. godine, st. 50. i 51., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 8/04, radni spor, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Postoji povreda prava na pristup sudu kao elementa prava na pravično suđenje ako je zakonom ili nekim drugim aktom vlasti onemogućeno izvršenje pravomoćne sudske presude, kada takav zakon ili drugi akt stavlja „pretjeran teret na pojedince", čime ne zadovoljava uvjet proporcionalnosti između javnog interesa zajednice i temeljnih prava pojedinaca.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-703/04 od 28. lipnja 2005. godine, stavak 47., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 32/05, neprovođenje pravomoćnog rješenja o izvršenju, isplata duga nastalog u ratnom razdoblju, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
U slučaju kada u razdoblju od četiri godine Osnovni sud nije preduzeo nijednu radnju s ciljem procesuiranja tužbe povrijeđeno je apelantičino pravo na pristup sudu, što predstavlja povredu članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o meritumu broj AP-994/04 od 13. rujna 2005. godine, stavak 32., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 4/06
Federacija Bosne i Hercegovine nije omogućila apelantima pravo na pristup sudu, te je na taj način povrijeđen članak 6. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-130/04 od 2. prosinca 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 9/06, stara devizna štednja
U slučajevima u kojima je povrijeđeno pravo na pristup sudu potrebno je, kao uvjet postojanja te povrede, da je sud odbacio iz nekog od procesnih razloga da odlučuje o meritumu spora, što u konkretnom predmetu nije slučaj.
• Odluka o dopustivosti broj AP-1000/04 od 13. listopada 2005. godine, stavak 10.
Nema povrede prava na pravično suđenje kada je odluku donio nadležni organ uprave čiju je zakonitost ispitao Vrhovni sud putem zahtjeva za sudsku zaštitu.
• Odluka o meritumu broj AP-676/04 od 20. prosinca 2005. godine, st. 30. i 34., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 41/06, upravni postupak, apelant je naveo povredu prava na pravično suđenje jer je u drugostupanjskom postupku odlučivao organ uprave, a ne sud, nema povrede članka 6. Europske konvencije ni članka II/3.(e) Ustava BiH
U pogledu ograničenja prava propisivanjem određenih rokova postoji javni interes, koji se ogleda u efikasnom funkcioniranju pravnog sustava i pravnoj sigurnosti, te propuštanje rokova predviđenih zakonom onemogućava redovnim sudovima da meritorno rasprave suštinu tužbenog zahtjeva, što nije u suprotnosti sa zahtjevima iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-85/06 od 15. veljače 2006. godine, stavak 31., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 38/07, upravni postupak, propuštanje prekluzivnih rokova, nema povrede prava na pravično suđenje
Povreda prava na pristup sudu ne postoji u slučaju kada apelant tužbom u upravnom sporu nije zahtijevao od suda održavanje usmene rasprave, a sud osporenu odluku donese na sjednici vijeća.
• Odluka o meritumu broj AP-908/05 od 9. veljače 2006. godine, stavak 26., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 41/06
Iako je prijašnji zahtjev za izvršenje pravomoćno odbijen, stvar nije pravomoćno riješena jer je prijašnji zahtjev za dozvolu izvršenja bio preuranjen, imajući u vidu da je podnesen prije nego što je nastupio uvjet iz izvršne isprave.
• Odluka o meritumu broj AP-1202/05 od 12. travnja 2006. godine, stavak 24., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 61/06, izvršni postupak, neizvršenje pravomoćne sudske odluke, pristup sudu
To što redovni sudovi nisu poduzeli bilo kakve radnje u rokovima višestruko duljim od onih koji su propisani prinudnim zakonskim propisima, te nepoduzimanje bilo kakvih koraka da bi se uklonile smetnje koje dovode do takvog rada sudova, pri tome ne dajući bilo kakvo objašnjenje ili obavještenje građanima o redoslijedu rješavanja njihovih građanskih prava i obveza, predstavlja kršenje prava na pravično suđenje u odnosu na pravo na pristup sudu, predviđeno u članku II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1199/06 od 13. lipnja 2006. godine, stavak 31., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 77/06;
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-957/06 od 13. lipnja 2006. godine, st. 26. i 31., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 67/06, parnični postupak, sud od podnošenja tužbe nije poduzeo niti jednu radnju
Ograničenjem prava na pristup sudu, ustanovljenim donošenjem Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u razdoblju ratnih djelovanja od 20. svibnja 1992. godine do 19. lipnja 1996. godine, kojim su nadležni sudovi ustupili te predmete Pravobraniteljstvu Republike Srpske na daljnji postupak s ciljem zaključenja izvansudskog poravnanja apelanticama nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1257/05 od 12. rujna 2006. godine, st. 30. i 31., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 7/07, građanski postupak, ratna šteta, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Propust Republike Srpske da osigura da se ispune zakonske obveze njezinih organa, te time omogući apelantima izvršenje njihovih pravomoćnih odluka predstavlja povredu prava na pravično suđenje.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1431/05 od 12. rujna 2006. godine, st. 54–56., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 9/06, izvršni postupak
Povreda prava na pristup sudu postoji ako Vlada Republike Srpske nije u roku propisanom zakonom, a ni nakon isteka roka, donijela propis o postupku, uvjetima i prioritetima za ostvarivanje prava na borački dodatak i na taj način onemogućila izvršenje pravomoćne odluke.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-231/06 od 13. rujna 2007. godine, st. 36. i 37., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 86/07, izvršni postupak, isplata boračkog dodatka, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Okružni sud je arbitrarno primijenio odredbe Zakona o ostvarivanju prava na naknadu štete na način da se, pozivajući se na odredbe navedenog zakona, Okružni sud praktično proglasio stvarno nenadležnim za odlučivanje o žalbi tuženih protiv presude donesene u parničnom postupku pokrenutom po apelantovoj tužbi premda apelantovo potraživanje nije nastalo u razdoblju koje obuhvaća navedeni zakon (od 20. svibnja 1992. godine do 19. lipnja 1996. godine), niti su pravna osnova potraživanja odredbe ZOO-a koje reguliraju institut naknade štete. Na taj način Okružni sud je onemogućio apelanta da ostvari pravo na pristup sudu koje pretpostavlja apelantovo pravo da o njegovom tužbenom zahtjevu nadležni sud donese konačnu odluku u efikasnom sudskom postupku.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-430/06 od 13. prosinca 2007. godine, stavak 28., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 12/08, parnični postupak zbog neutemeljenog obogaćenja, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Povreda prava na pristup sudu postoji u situaciji kada je Vrhovni sud odbacio apelantovu tužbu u upravnom sporu kao nedozvoljenu iako su činjenice predmeta ukazivale na to da je tužba bila dozvoljena i da je Vrhovni sud trebao postupiti po tužbi u skladu sa člankom 8. Zakona o upravnim sporovima u kojem je propisana mogućnost pokretanja upravnog spora zbog „šutnje administracije".
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2329/06 od 13. svibnja 2008. godine, stavak 23., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 49/08, upravni spor, povrat stana, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Apelantovo pravo na pristup sudu je povrijeđeno propuštanjem redovnog suda da apelantov zahtjev za stupanje u parnicu kao umješača na strani tuženog riješi tako da mu omogući da stupi u parnicu u fazi u kojoj je mogao imati efektivan, odnosno suštinski pristup sudu, na način da uživa sve garancije prava na pravično suđenje.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2394/06 od 4. rujna 2008. godine, stavak 29., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 91/08, parnični postupak, umješač, pristup sudu, utvrđena povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u odnosu na efektivan pristup sudu zbog nepostojanja sustava besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini, kada u postupku utvrđivanja građanskih prava, koji je bio značajan za apelanta, ne postoji ništa što ukazuje da se u konkretnom slučaju radilo o složenom predmetu, da su relevantno pravo i postupak bili složeni, kao i da apelant nije bio u stanju da efektivno zastupa sam sebe u konkretnom postupku.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2944/08 od 21. srpnja 2011. godine, stavak 69., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 99/11, besplatna pravna pomoć, pristup sudu, nema povrede članka 6. Europske konvencije ni članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zaključuje da nije došlo do povrede prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u odnosu na pravo na „pristup sudu" u situaciji kada apelanti u predmetnom postupku nisu osobno prisustvovali ročištima s obzirom na to da su imali privremenog staratelja za poseban slučaj – advokata koji je štitio njihova prava i interese u predmetnom postupku, a postavljanje privremenog staratelja za poseban slučaj (u situaciji kada redovni sudovi nisu imali podataka o adresama apelanata) izvršeno je u skladu s relevantnim odredbama Obiteljskog zakona.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-3627/08 od 23. rujna 2011. godine, stavak 36., privremeni staratelj, pristup sudu, nema povrede članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pristup sudu kao segmenta prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine kada sud, nadležan da odluči o činjeničnim i pravnim pitanjima, propusti da odluči o izjavljenoj žalbi koja je garantirana zakonom, a što kao posljedicu ima izostanak odluke koja predstavlja konačno rješenje o žaliteljevom pravu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-3806/09 od 19. srpnja 2012. godine, stavak 31., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 79/12, naplata porezne obveze iz imovine poreznog obveznika, povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zapaža da novčana potraživanja sadržana u odredbama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji spadaju u kategoriju socijalnih davanja koje javna vlast, u okviru slobodnog polja procjene, regulira na način za koji procijeni da je najprikladniji društvenim potrebama, s jedne strane, i mogućnostima i prilikama društvene zajednice koja je u pitanju, s druge strane. Prema tome, opseg i sadržaj tih prava, kao i mehanizmi za ostvarivanje u cijelosti se nalaze u domeni slobodne procjene javne vlasti. Dovodeći navedeno u svezu s konkretnim pitanjem, Ustavni sud ukazuje da su ostvarivanja određenih novčanih potraživanja iz oblasti socijalne zaštite branitelja i članova njihovih obitelji u Federaciji Bosne i Hercegovine regulirana posebnim zakonom koji kao lex specialis tu materiju u cijelosti stavlja u nadležnost organa uprave. Stoga, Ustavni sud smatra da redovni sudovi, proglašavajući se apsolutno nenadležnim za postupanje po prijedlozima apelanata za prinudno izvršenje novčanih potraživanja apelanata utvrđenih u upravnim postupcima na temelju Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, nisu povrijedili njihovo pravo na pristup sudu kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-4609/12 od 12. lipnja 2013. godine, st. 30. i 31., prinudno provođenje izvršenja troškova postupaka koji su nastali u postupcima za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, nema povrede članka 6. Europske konvencije ni članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zaključuje da je prekršeno apelantovo pravo na pristup sudu kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije kada apelantov zahtjev za odgađanje ročišta koje je zakazano za drugi dan vjerskog praznika nije, u okviru diskrecijskih ovlasti Općinskog suda, prepoznat kao opravdan, jer se, njegujući temeljne vrijednosti jednog multikulturnog društva, o čemu su redovni sudovi morali voditi računa, u konkretnom slučaju, zaista, radilo o opravdanom zahtjevu za odgađanje ročišta.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2691/10 od 22. listopada 2013. godine, stavak 35., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 92/13, zahtjev da se odgodi ročište za glavnu raspravu koje je zakazano i održano na drugi dan vjerskog praznika, povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zapaža da su osporena rješenja o prekidu postupka utemeljena na odredbi članka 4. Zakona o provođenju Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriju Republike Srpske koji je bio na snazi u tom razdoblju. Međutim, Ustavni sud podsjeća da je svojom Odlukom broj U-16/11 od 13. srpnja 2012. godine utvrdio da Zakon o provođenju Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriju Republike Srpske u cijelosti nije suglasan s Ustavom Bosne i Hercegovine. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je neophodno naložiti Okružnom privrednom sudu da bez daljnjeg odgađanja nastavi i okonča predmetni postupak. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da je osporenim rješenjima prekršeno apelantovo pravo na pristup sudu kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-5657/10 od 15. siječnja 2014. godine, st. 31. i 32., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 19/14, zahtjev apelanta koji ima sjedište na teritoriju druge države (Republika Hrvatska), koja je nastala raspadom SFRJ, za rješavanje imovinskopravnih odnosa, prekid postupka, povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pristup sudu kao segmentu prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije kada ograničenje ustanovljeno zakonom, koje se ogleda u plaćanju sudske pristojbe kao uvjeta da se po tužbi postupi, ne predstavlja sredstvo koje je proporcionalno legitimnom cilju – naplati sudskih pristojbi kao javnih prihoda jer narušava samu suštinu prava na pristup sudu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-3991/11 od 21. listopada 2014. godine, stavak 26., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 93/14, sudske pristojbe, povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud primjećuje da je za apelanta sporno to je li pobijanim odlukama dovedena u pitanje suština njegovog prava na sudsku zaštitu. U tom kontekstu Ustavni sud uviđa da su redovni sudovi zaključili da su se ostvarile zakonske pretpostavke o presumpiranom povlačenju tužbe, u smislu članka 97. stavak 3. ZPP-a, kojim je propisano da, „ako tužitelj bez opravdanog razloga ne dođe na ročište za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat će se da je povukao tužbu". Ustavni sud primjećuje da je ratio te odredbe u činjenici da se parnični postupak pokreće isključivo tužiteljevom voljom, te da se pretpostavlja da je u tužiteljevom interesu da se postupak okonča u što kraćem roku i sa što manje odgađanja. Tužiteljev izostanak s ročišta, u načelu, ukazuje da je izgubio interes za daljnje vođenje i da želi povući tužbu. Takva vrsta ograničenja prava na pristup sudu služi legitimnom cilju koji se ogleda u racionalnosti i ekonomičnosti vođenja postupka. Ustavni sud smatra da osporenim odlukama nije dovedena u pitanje suština apelantovog prava na pristup sudu, odnosno da je uspostavljena proporcionalnost između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti s obzirom na to da se svojim postupanjem apelant lišio mogućnosti za meritorno rješenje njegovog zahtjeva u sudskom postupku. Činjenica da je postupak nerazumno dugo trajao, što je u svakom slučaju dovelo do apelantovog nezadovoljstva radom sudova, ne oslobađa apelanta obveze da postupa u skladu s procesnim pravilima utvrđenim odredbama ZPP-a.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-900/12 od 16. ožujka 2016. godine, stavak 53., povlačenje tužbe, nema povrede članka 6. Europske konvencije ni članka II/3.(e) Ustava BiH
Propisivanje da stranku koja nije odvjetnik ili koja nema položen pravosudni ispit mora zastupati odvjetnik ili opunomoćenik iz članka 301b. stavak 2. ZPP-a u postupku revizije kao izvanrednog pravnog sredstva, koja se koristi uz zakonska ograničenja propisana odredbom članka 237. st. (2) i (3) ZPP-a, ne ograničava stranke u zaštiti njihovih prava. Štoviše, prema ocjeni Ustavnog suda, zahtjevom za stručno zastupanje, zbog složenosti postupka, važnosti spora, vrijednosti spora, te efikasnosti suđenja pred najvišom entitetskom sudskom instancom zapravo se štite prava stranaka za čiju je zaštitu neophodno stručno pravno znanje i iskustvo, čime se omogućava da se o pravima i obvezama stranaka odluči djelotvorno i u razumnom roku. Shodno svemu navedenom, Ustavni sud smatra da u okolnostima konkretnog slučaja zakonskim ograničenjem propisanim odredbom članka 247. stavak (2) ZPP-a apelantici nije prekršeno pravo na pristup sudu kao segmentu prava na pravično suđenje budući da je to ograničenje pred najvišom sudskom instancom u entitetu, te da je proporcionalno i neophodno u opsegu potrebnom da se svrha ograničenja zadovolji u demokratskom društvu, kojim nije došlo do zadiranja u suštinu zajamčenog prava.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-382/17 od 10. svibnja 2017. godine, st. 34–35., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 39/17, zastupanje stranaka u postupku revizije, nema povrede članka 6. Europske konvencije ni članka II/3.(e) Ustava BiH
Ustavni sud smatra da su redovni sudovi u konkretnom slučaju arbitrarnom primjenom materijalnog prava, odnosno propuštanjem da u osporenim rješenjima odredbu članka 51. Zakona o stečajnom postupku tumače u svezi s drugim relevantnim odredbama navedenog zakona, naročito odredbama člana 11. st. 1. i 5. i članka 50. tog zakona, zaključili da je žalbu protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka ovlašten isključivo da podnese stečajni upravnik. Ustavni sud, u svezi s tim, zapaža da su navedenim tumačenjem redovni sudovi u potpunosti zanemarili stipulaciju relevantnih odredaba Zakona o stečajnom postupku i na taj način onemogućili apelantu da dokazuje da u okolnostima konkretnog slučaja nisu ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, čime su prava apelanta kao stečajnog dužnika, zapravo, učinili nedjelotvornim i iluzornim. Redovni sudovi su na taj način apelantu onemogućili pristup sudu kao elementu prava na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-3082/15 od 11. listopada 2017. godine, stavak 29., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 78/17, stečajni postupak, povreda članka 6. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava BiH
