Privatni život • Objavljivanje punog imena i adrese podnositeljice predstavke u javno dostupnoj službenoj sudskoj bazi podataka na internetu unatoč njezinom izričitom zahtjevu da se te informacije ne objavljuju • Kršenje članka 8. Konvencije

Činjenice predmeta i navodi podnositeljice predstavke

Podnositeljicu predstavke, koja ima intelektualne poteškoće i koja je u relevantno vrijeme imala četrnaest godina, A. G., učitelj sporta i tadašnji administrativni načelnik sela, seksualno je zlostavljao u njezinoj školi. Po tužbi majke podnositeljice predstavke pokrenut je kazneni postupak protiv A. G. Na kraju suđenja koje je održano bez javnosti A. G. je osuđen na osam godina zatvora za teško silovanje i nedolične radnje počinjene prema maloljetnici. Građanska tužba za naknadu štete podnesena u ime podnositeljice predstavke, kojom se od države tražila nematerijalna šteta za seksualno zlostavljanje koje je pretrpjela, bila je neuspješna. Unatoč izričitom zahtjevu podnositeljice predstavke da se na javno dostupnoj online službenoj pravosudnoj bazi Datalex ne objavljuju podaci iz parničnog postupka, na toj platformi je ipak objavljeno njezino ime i prezime, adresa i integralni tekst sudskih odluka donesenih u okviru tužbenog zahtjeva.

Podnositeljica predstavke se, između ostalog, žalila da su joj povrijeđena prava iz članka 8. Konvencije zbog toga što je u bazi Datalex, u odlukama donesenim u svezi s njezinim građanskim zahtjevom za naknadu štete, objavljeno njezino puno ime i adresa.

Ocjena Europskog suda

Članak 8. Konvencije

Europski sud je analizu predmeta izvršio u okviru članka 8. Konvencije bazirajući se na sljedećima pitanjima: a) je li došlo do miješanja i b) je li miješanje bilo zakonito.

a) Građanska tužba podnesena u ime podnositeljice predstavke bila je izravno povezana sa seksualnim zlostavljanjem koje je ona pretrpjela. Čini se da domaći sudovi nisu donijeli odluku o zahtjevu podnositeljice predstavke da se njezin zahtjev ispita in camera i da se njegovi detalji ne objave. S obzirom na to da su sudovi, u biti, odbili ispitati utemeljenost tužbenog zahtjeva, očito je da nisu održana nikakva „stvarna“ ročišta. Vlada je tvrdila da nije bilo miješanja u pravo podnositeljice predstavke na poštovanje njezinog privatnog života jer objavljene informacije (uključujući i relevantne sudske odluke) nisu sadržavale nikakve konkretne informacije o činjenici da je podnositeljica predstavke bila izložena seksualnom zlostavljanju.

Europski sud je ponovio da je koncept „privatnog života“ širok pojam koji obuhvaća fizički i psihički integritet osobe i koji stoga može obuhvatiti više aspekata identiteta osobe kao što su ime ili elementi koji se odnose na pravo osobe na imidž, te također pokriva osobne podatke za koje pojedinci mogu opravdano očekivati da se ne bi trebali objavljivati bez njihovog pristanka. Štoviše, pojedinci koji nemaju pravnu sposobnost, kao što su djeca, posebno su ugroženi. Stoga, članak 8. Konvencije i druge odredbe Konvencije nameću državi pozitivnu obvezu da uzme u obzir posebnu ranjivost mladih osoba. Nadalje, Europski sud je naglasio posebnu važnost zaštite identiteta žrtava, posebno maloljetnih žrtava koje su bile podvrgnute nasilju i seksualnom zlostavljanju. Kao rezultat izostanka odluke, razlozi, ako ih je i bilo, zbog kojih nije odobren zahtjev podnositeljice predstavke da se ne otkrije njezin identitet i drugi osobni podaci ostali su nepoznati. Unatoč tome, puno ime i adresa podnositeljice predstavke, zajedno sa sudskim odlukama donesenim u postupku, u cijelosti su učitani u bazu Datalex. Europski sud je naveo da je odluka Građanskog žalbenog suda sadržavala niz detalja koji se tiču i osnove za njezinu tužbu i kaznenog postupka protiv A. G., koji je kao bivši javni dužnosnik bio poznat u danoj regiji, barem na lokalnoj razini. Iako osporena objava nije izričito sadržavala informaciju da je podnositeljica predstavke bila izložena seksualnom zlostavljanju, s obzirom na pojedinosti koje je sadržavala bilo bi teško tvrditi da se nije mogla steći barem opća ideja o tome da je podnositeljica predstavke bila podvrgnuta nekoj vrsti zlostavljanja pod okolnostima koje su potencijalno uključivale odgovornost države. Zbog otkrivanja tih informacija, podnositeljica predstavke i njezina obitelj bili su u stalnoj neizvjesnosti hoće li netko uspjeti identificirati podnositeljicu predstavke kao žrtvu seksualnog zločina – nešto što bi sigurno bilo dodatno traumatično za nekoga tko živi u malom selu u kojem su prevladavali tradicionalni stavovi. Sud je istaknuo da je otkrivanje identiteta podnositeljice predstavke zajedno s objavom navedene odluke u bazi Datalex predstavljalo miješanje u njezino pravo na poštovanje privatnog života.

b) Sud je ukazao da miješanje može dovesti do kršenja članka 8. Konvencije, osim ako se može pokazati da je ono bilo „u skladu sa zakonom“, da je težilo jednom ili više legitimnih ciljeva navedenih u stavku 2. i bilo „neophodno u demokratskom društvu“ da bi se ti ciljevi postigli. Budući da ni Vlada ni domaći sudovi nisu naveli pravnu osnovu za miješanje, Europski sud je utvrdio da objava osporenih informacija nije bila „u skladu sa zakonom“. Utvrđeno je da je došlo do kršenja članka 8. Konvencije.