Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 28. i 29. ožujka 2019. godine održao redovitu, 114. plenarnu sjednicu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na kojoj je razmatrao zahtjeve za ocjenu ustavnosti.
U predmetu broj U 2/18 Ustavni sud je usvojio zahtjev devet delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članka 2. stavak 1. Zakona o Danu Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 113/16). Utvrđeno je da pobijana odredba, koja glasi: „Na temelju potvrđene volje građana Republike Srpske, 9. siječnja se utvrđuje kao Dan Republike“, nije u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom 1.1. i člankom 2.(a) i (c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Pobijana odredba je ukinuta i određeno je da prestaje važiti narednog dana od dana objave odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“. Ustavni sud se u odluci pozvao na relevantna stajališta iz svojih odluka o dopustivosti i meritumu br. U 3/13 i U 10/16. Pri tome je Ustavni sud naglasio da se ni predmetnom odlukom, kao ni Odlukom broj U 3/13 ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika Dan Republike Srpske. Također, ni tom odlukom, a ni Odlukom broj U 10/16 ne dovodi se u pitanje, ne isključuje i ne ograničava nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske da raspiše referendum o tome kojeg datuma će se proslavljati Dan Republike Srpske.
U predmetu broj U 16/18 Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu dvanaest zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti članka 395. stavak 1. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u dijelu koji se odnosi na „Pravobraniteljstvo“, kao i članka 395. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 58/03, 73/05, 19/06 i 98/15), utvrdio da su pobijane odredbe u skladu sa člankom I/2. i I/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člankom II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i člankom II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine te člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prema mišljenju Ustavnog suda, pobijane odredbe zadovoljavaju standard „kvalitete zakona“, i to: preciznost, jasnost i predvidivost spornih odredbi, kao i opsega diskrecijskog prava koje sporne odredbe daju javnim vlastima, te načina njihovog izvršavanja. Dalje, Ustavni sud je ukazao da kao što bilo koja osoba ima pravo na slobodan izbor odvjetnika koji će je zastupati u parnici, tako je i država zakonom odlučila da je zastupaju pravobranitelji. Također, prema mišljenju Ustavnog suda, nesporno je da pobijane odredbe ni na koji način ne ograničavaju bilo koga u pristupu sudu. Pri tome je ukazano da bilo koji pokrenuti postupak nosi rizik od konačnog uspjeha, a time i troškova nastalih povodom postupka.
U predmetu broj U 1/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Suda Bosne i Hercegovine (sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Jadranka Brenjo) za ocjenu kompatibilnosti Upute o izmjeni i dopunama Upute o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da se u ovom predmetu ne radi o situaciji iz članka VI/3.(c) Ustava Bosne i Hercegovine. Pri tome je Ustavni sud podsjetio na relevantna stajališta iz Odluke broj U 24/18 od 31. siječnja 2019. godine.
U predmetu broj U 3/19 Ustavni sud je odbacio kao nedopušten zahtjev Borjane Krišto, predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Upute o izmjeni i dopunama Upute o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da iznesena argumentacija podnositeljice zahtjeva nije mogla dovesti u sumnju stavove Ustavnog suda koji su zauzeti u Odluci broj U 24/18 od 31. siječnja 2019. godine, a koji se mogu primijeniti (i) na navode iz predmetnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti.
Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti usvojene na 114. plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.