Povodom obilježavanja 20 godina Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (postdejtonski period 1997-2017. godina), Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas, 31. maja 2017. godine, svečanu plenarnu sjednicu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Historija ustavnog sudovanja u Bosni i Hercegovini datira od sredine XX stoljeća. Godine 1963. u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji (SFRJ), kao i u njezinim federalnim jedinicama-republikama, donošenjem novog saveznog i republičkih ustava uspostavljeni su ustavni sudovi - savezni i republički. Do 1992. godine, kada je stekla nezavisnost i međunarodnopravni subjektivitet kao 177. članica Organizacije ujedinjenih naroda (OUN), Bosna i Hercegovina je bila jedna od šest republika/federalnih jedinica u sastavu SFRJ. Pošto je prvi Ustavni sud Bosne i Hercegovine počeo efektivno da djeluje već naredne, 1964. godine (konstituiran je 15. februara te godine), proizlazi da tradicija ustavnog sudovanja u Bosni i Hercegovini traje više od pola stoljeća. Za dvije godine, tj. 2020. godine, navršit će se cijelo jedno stoljeće, dakle punih 100 godina ustavnog sudovanja u Evropi. U Austriji, odnosno Češkoj, u to vrijeme, a na osnovu Kelzenove ideje o uspostavljanju posebnog državnog organa „zaštitnika ustava“, uspostavljeni su prvi ustavni sudovi u Evropi. Gledano ne samo iz historijske perspektive, to je bilo značajno dostignuće bez obzira na oscilacije u pozicioniranju, nadležnostima i stvarnim dometima institucije ustavnih sudova, posebno u početnoj fazi. Jednako tako, bez obzira na realan utjecaj i ustavnu, pa i općedruštvenu poziciju, odnosno položaj u društveno-političkom sistemu tog vremena, činjenica je da je u državama bivše SFRJ (dakle i u Bosni i Hercegovini) tradicija ustavnog sudovanja, putem posebne institucije ustavnog suda, među najstarijima u Evropi.
Ustavni sud BiH je obilježio 50 godina ustavnog sudovanja u Bosni i Hercegovini 2014. godine.
Današnji Ustavni sud, ustanovljen Ustavom iz 1995. godine (Aneks 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, tzv. Dejtonski sporazum), konstituiran je 22. maja 1997. godine. Ove, 2017. godine, navršilo se 20 godina postojanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obratio se učesnicima svečane plenarne sjednice - gostima prigodnim govorom o Ustavnom sudu BiH u proteklih 20 godina. (Govor predsjednika Ćemana)
Svečanoj plenarnoj sjednici, pored sudija Ustavnog suda BiH u postojećem sastavu, prisustvovale su bivše sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji su u različitim periodima obavljali i funkcije predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda BiH, predstavnici institucija Bosne i Hercegovine, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, OSCE-a, Vijeća Evrope, predsjednici ustavnih sudova Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Apelacionog suda Distrikta Brčko, predsjednici vrhovnih sudova Federacije BiH i Republike Srpske, predsjednik i registrar Suda Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, ombudsmen Bosne i Hercegovine, predsjednici notarskih i advokatskih komora Federacije BiH, dekani i profesori pravnih fakulteta iz Sarajeva i Mostara, predstavnici nevladinih organizacija koje su ostvarile saradnju sa Ustavnim sudom BiH IRZ, Konrad Adenauer i Centar AIRE.
Učesnicima svečane sjednice su se na prigodan način obratili dr. Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Mirko Zovko, prvi predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu.
Po završetku svečane plenarne sjednice učesnici svečane sjednice i gosti su imali mogućnost razgledati prigodnu tematsku izložbu ustavnih tekstova od 1946. godine do danas i publikacija u izdanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te razgledati i prostorije Ustavnog suda BiH (biblioteka, pisarnica, arhiva...).
