Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas u Sarajevu redovnu, 27. sjednicu Velikog vijeća.
Sud je razmatrao veći broj apelacija podnesenih zbog navodnih povreda ustavnih prava apelanata koje su im nanijeli redovni sudovi.
Između ostaloga, isključivo radi ilustracije izdvajamo:
Republika Srpska, koju zastupa Pravobranilaštvo Republike Srpske, podnijela je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine protiv presuda Apelacijskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, jer smatra da joj je osporenim presudama ovih sudova prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Naime, u presudama u vezi s kojim je podnesena apelacija, pored ostaloga, Osnovni i Apelacijski sud Brčko distrikta navode da je predmetna šteta prouzrokovana takvom radnjom koja u sebi sadrži elemente krivičnog djela, pa, iako je izostao krivični postupak i iako ne postoji pravomoćna osuđujuća presuda u krivičnom postupku, šteta koju su tužioci pretrpjeli, prema mišljenju tih sudova, prouzrokovana је takvom radnjom koja u sebi sadrži elemente krivičnog djela iz grupe krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava u odnosu na koja ne nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja. Ti sudovi obrazlažu da, zbog navedenoga, ne može nastupiti ni zastarjelost potraživanja naknade štete prouzrokovane takvim djelom u skladu sa odredbama člana 377. ZOO, koja ne isključuje mogućnost da se izuzetno u parničnom postupku utvrđuje da li je šteta nastala radnjama koje sadrže biće krivičnog djela, naglašavajući da je takav stav usvojio i Ustavni sud u svojoj Odluci broj AP 289/03 od 19. novembra 2004. godine.
Kršenje svojih prava apelant vidi u proizvoljnoj primjeni materijalnog prava, jer smatra da u konkretnom slučaju nije bilo zakonske mogućnosti da se u okviru građanskopravnog postupka kao prethodno pitanje rješava postojanje krivičnog djela. Između ostaloga, navodi da u konkretnom slučaju nije bilo moguće primijeniti odredbe člana 377. ZOO, jer nije utvrđen, niti procesuiran učinilac krivičnog djela, jer ne postoji ni pravomoćna presuda ni međunarodnog niti domaćeg krivičnog suda kojom bi bio utvrđen učinilac, kao i o kojem krivičnom djelu se radi, već su presude donesene na osnovu pretpostavki.
Ustavni sud BiH je zaključio da postoji kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine kada su redovni sudovi arbitrarnom primjenom člana 377. ZOO odbili prigovor zastare potraživanja naknade nematerijalne štete.
Ustavni sud BiH je usvojio apelaciju, jer je utvrdio povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, Ustavni sud BiH je ukinuo Presudu Apelacijskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 P 001907 12 Gž od 25. aprila 2012. godine i predmet vratio Apelacijskom sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, koji je dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je naložio Apelacijskom sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 72. stav 5. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Između ostaloga, Ustavni sud je odlučivao i o jednom broju zahtjeva o povredi prava apelanata na pravično suđenje. U predmetima u kojima je Sud utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje, a zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku (član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda), nadležnim sudovima je naloženo da hitno okončaju postupak, te da o tome izvijeste Sud u roku od tri mjeseca.
Apelacije koje su bile očigledno neosnovane i nedopuštene Sud je odbacio. To se odnosi na predmete u kojima je Sud utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice navodnog kršenja prava zaštićenih Ustavom.
Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na web-stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici razmotrio je i informacije Ureda registrara o izvršenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u periodu od septembra 2014. godine do marta 2015. godine i o izvršenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nakon donošenja rješenja o neizvršenju.
Ustavni sud je konstatirao da je, nakon stavova i zaključaka Ustavnog suda donesenih na 20. sjednici Velikog vijeća od 14. maja 2015. godine usmjerenih na poboljšanje stanja u ovoj oblasti, uočen pozitivan trend.