Ustavni sud zaključuje da osporenim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (članak 2. u dijelu kojim se mijenja članak 8. st. 2., 3., 4., 5. i 6. i članak 3. u dijelu kojim se mijenja članak 8a. stavak 1.), kojim je propisana provjera ispunjenosti uvjeta za prijavu prebivališta za povratnike, kao i za sve ostale državljane BiH, nije prekršeno pravo na slobodu kretanja i prebivanja povratnicima iz članka II/3.(m) Ustava BiH. Također, osporenim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama nije prekršeno pravo na zabranu diskriminacije iz članka II/4. Ustava BiH u svezi sa čl. II/3.(m) i II/5. Ustava BiH budući da konkretnim legislativnim djelovanjem u oblasti uređenja prava na prebivalište i provjere evidentiranih prebivališta zakonodavac ni na koji način nije doveo u pitanje pravo bilo kojeg državljanina Bosne i Hercegovine da slobodno odabere mjesto prebivališta, niti mu je ograničio slobodu kretanja i povratak u njegovu imovinu prije ratnog sukoba u BiH.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-5/15 od 26. studenog 2015. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 100/15

Ustavni sud zaključuje da je članak 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpskeˮ broj 43/07) u suprotnosti sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom 1.1 i člankom 2.a) i c) Međunarodne konvencije i člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-3/13 od 26. studenog 2015. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 100/15

Ustavni sud zaključuje da su osporene odredbe (članak 10.) Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz tereta domaćim prijevoznicima („Službeni glasnik Bosne i Hercegovineˮ broj 79/09) u suprotnosti sa člankom II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju kada je organ izvršne vlasti, propisujući uvjete za obavljanje djelatnosti međunarodnog prijevoza roba, izašao izvan zakonskog ovlaštenja i okvira međunarodnih pravila.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-28/14 od 26. studenog 2015. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 100/15

Članak 37. stavak 4. Zakona o taksi-prijevozu kompatibilan je sa člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju jer nikog ne stavlja u privilegiran niti podređen položaj glede ispunjavanja potrebnih uvjeta za vršenje taksi-prijevoza.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-6/15 od 21. siječnja 2016. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 12/16

Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Službeni glasnik RSˮ broj 82/15) nije u suprotnosti s odredbama čl. I/2., I/4., III/3.(b) i III/5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-11/15 od 6. travnja 2016. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 33/16

Ustavni sud zaključuje da je prva rečenica članka 7. stavak 1. Ustava Republike Srpske u dijelu „jezik bošnjačkog narodaˮ neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, već sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni narodi i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govori nazove imenom kojim želi, što je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-7/15 od 26. svibnja 2016. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 51/16

Ustavni sud zaključuje da odredba Potpoglavlja B članka 10.12 stavak 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonuˮ i odredbe Poglavlja 20, Prijelazne i završne odredbe članka 20.16 A stavak 2. toč. a–j Izbornog zakona, nisu u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine zato što očigledno impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, što je suprotno načelu konstitutivnosti, odnosno jednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Ustavni sud ocjenjuje da odredbe Potpoglavlja B čl. 10.10, 10.12 u preostalom dijelu, 10.15 i 10.16 Izbornog zakona nisu suprotne članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-23/14 od 1. prosinca 2016. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 1/17

Ustavni sud zaključuje da Odluka o raspisivanju republičkog referenduma broj 02/1-021-894/16 od 15. srpnja 2016. godine nije u suglasnosti sa čl. I/2. i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine zato što je tom odlukom utvrđeno referendumsko pitanje o kojem već postoji konačna i obvezujuća odluka Ustavnog suda kao institucije Bosne i Hercegovine, a takvu odluku dužni su poštovati svi organi i institucije javne vlasti. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da se moraju poništiti i rezultati referenduma koji je proveden na temelju Odluke o referendumu koja nije u suglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i koji je proveden suprotno Odluci o privremenoj mjeri broj U-10/16 od 17. rujna 2016. godine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-10/16 od 1. prosinca 2016. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 94/16

Ustavni sud zaključuje da su osporeni zakoni doneseni u skladu s odredbama čl. II/1. u svezi sa čl. II/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, kao i člankom 5. stavak 1. točka c) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije. Ustavni sud smatra da nisu postojale ustavne i zakonske prepreke ili prepreke iz poslovnika da se osporeni zakoni usvoje u Domu naroda Parlamenta FBiH. Također, Klubu delegata srpskog naroda nije onemogućeno ostvarivanje prava na pokretanje mehanizma za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Dakle, Klubu delegata srpskog naroda nije onemogućena jednakost u uživanju političkih prava, a u Domu naroda Parlamenta FBiH nije dan privilegiran položaj nijednom konstitutivnom narodu i Ostalima, odnosno ne postoji sustav koji rezervira sve javne položaje samo za pripadnike određenih skupina.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-17/16 od 19. siječnja 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 18/17, osporeni su svi zakoni i drugi opći akti usvojeni u Domu naroda Parlamenta FBiH nakon izbora 2014. godine zato što nakon izbora održanih 2014. godine Dom naroda Parlamenta FBiH nije konstituiran onako kako to propisuje Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

Ustavni sud zaključuje da su odredbe članka 84. st. 2., 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku BiH suprotne članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine zbog nepostojanja jasnih razgraničenja glede davanja imuniteta i apsolutno diskrecijskog ovlaštenja prilikom davanja imuniteta, odnosno da su zbog nepreciznosti i neodređenosti osporene odredbe, same po sebi, suprotne načelu vladavine prava.

Ustavni sud zaključuje da je odredba članka 117. točka d) Zakona o kaznenom postupku BiH suprotna članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine zato što zakonodavac nije osigurao da će miješanje u ovo pravo biti u onoj mjeri u kojoj je strogo neophodno za očuvanje demokratskih institucija, odnosno nije osigurao razmjer između težine zadiranja u pravo privatnosti i legitimnog cilja koji se želi postići primjenom te posebne mjere.

Imajući u vidu da zakonodavac nije napravio bilo kakvu razliku između kaznenih djela na koja se produljenje posebnih istražnih radnji ne treba odnositi, te da je pretpostavka iz posebno važnih razloga neprecizno određena i ne može poslužiti kao mjerilo te razlike, Ustavni sud nalazi da osporene odredbe članka 118. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku BiH u dijelu koji se odnosi na produljenje posebnih istražnih radnji nisu u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud zaključuje da su odredbe članka 225. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku BiH suprotne čl. I/2. i II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine jer ne zadovoljavaju načela vladavine prava, tj. zakonodavac nije vodio računa o pravima osumnjičenih i zaštiti prava oštećenih, čime je ugrozio pravičnost u istražnom postupku.

Ustavni sud zaključuje da su odredbe članka 226. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku BiH suprotne članku I/2. Ustava jer utvrđivanjem neustavnosti odredbe članka 225. stavak 2. Zakona zbog nedostatka mehanizma kojim bi se zaštitila prava osumnjičenih i oštećenih tijekom istrage ne bi došlo do istinske zaštite njihovih prava ako se istodobno ta zaštita ne bi odnosila i na fazu od okončanja istrage do podizanja optužnice.

Ustavni sud zaključuje da odredbe članka 84. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku BiH nisu suprotne čl. I/2. i II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine kada podnositeljica zahtjeva niti jednim navodom ne obrazlaže zašto smatra da su ove osporene odredbe neustavne.

Ustavni sud zaključuje da su odredbe članka 119. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku BiH u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, člankom II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 8. Europske konvencije jer je zakonodavac osigurao da će miješanje u pravo pojedinca biti podvrgnuto učinkovitom nadzoru.

Ustavni sud zaključuje da odredbe članka 216. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku BiH nisu suprotne članku II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine, članku 6. Europske konvencije i članku 13. Europske konvencije zato što je zakonodavac „okarakterizirao“ naredbu o provođenju istrage kao tužiteljev interni i pripremni akt, a sama naredba o provođenju istrage u smislu Zakona ne proizvodi nikakve posljedice za osumnjičenog glede ograničenja njegovih određenih prava.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-5/16 od 1. lipnja 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 49/17, ocjena ustavnosti niza odredbi Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine

Ustavni sud zaključuje da su odredbe članka 78. st. 3., 4. i 5. Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine protivne odredbama članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 8. Europske konvencije jer prilikom produljenja važnosti naloga nije jasno propisan opseg diskrecije dodijeljene predsjedniku Suda BiH, odnosno sucu kojeg on ovlasti, s obzirom na to da se njegova diskrecija očituje u obliku neograničenih ovlaštenja kad tumači neodređene pravne termine „u opravdanim slučajevimaˮ i „kad je uvjeren da je nalog i dalje potrebanˮ i kada maksimalno trajanje ovih mjera isključivo ovisi o diskrecijskoj odluci predsjednika Suda BiH, odnosno suca kojeg on ovlasti, tako da ne jamče pojedincu odgovarajuću zaštitu od proizvoljnog miješanja u ustavna prava. Također, osporene odredbe ne osiguravaju da se mjere praćenja i pretresa neće uvoditi slučajno, neregularno ili bez propisnog i adekvatnog razmatranja.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-21/16 od 1. lipnja 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 43/17

Ustavni sud zaključuje da odredba članka 114. stavak (3) Zakona o policijskim službenicima nije u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine jer je neprecizna, nejasna i kao takva dopušta arbitrarnost u tumačenju i primjeni, te je suprotna načelu vladavine prava.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-6/16 od 6. srpnja 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 57/17

Ustavni sud smatra da osporeni zakon (Zakon o proglašenju 1. ožujka Danom neovisnosti Republike Bosne i Hercegovine) ne stavlja u različit položaj bilo koji od konstitutivnih naroda, pa tako ni srpski u odnosu na druga dva konstitutivna naroda. Stoga, Ustavni sud ne može zaključiti da osporeni zakon, koji se vezuje za 1. ožujka kao Dan neovisnosti, stavlja Srbe u podređen i diskriminatorski položaj u odnosu na Hrvate i Bošnjake kao druga dva konstitutivna naroda.

Stoga, Ustavni sud zaključuje da osporeni zakon ne krši dio Preambule Ustava koji glasi: „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovineˮ, članak I/2. i članak II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, zatim članak 14. Europske konvencije, članak 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, kao ni članak 1.1 i članak 2. stavak 1. toč. a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-18/16 od 6. srpnja 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 57/17

Ustavni sud zaključuje da odredbe čl. 1., 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. studenog Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine („Službeni list Republike Bosne i Hercegovine broj 9/95) nisu u suprotnosti sa člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa čl. 1.1, 2.a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-22/16 od 6. srpnja 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 57/17

Ustavni sud zaključuje da je osporeni članak 3.15 Izbornog zakona („Službeni glasnik BiHˮ br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) u skladu sa čl. I/2., II/1., II/2., II/3., II/4. i II/5. Ustava BiH, čl. 14. i 17. Europske konvencije, čl. 25. i 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, člankom 3. Protokola broj 1 i Protokolom broj 12 uz Europsku konvenciju, te člankom 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-6/17 od 28. rujna 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 76/17

Ustavni sud zaključuje da je apsolutnom zabranom nošenja brade policijskim službenicima Granične policije BiH dok su u uniformi prekršeno pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere zagarantiranih člankom II/3.(f) i (g) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 8. i 9. Europske konvencije budući da sporna mjera ne slijedi opće ciljeve propisane stavkom 2. čl. 8. i 9. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-8/17 od 30. studenog 2017. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 90/17, ocjena ustavnosti članka 1. stavak 1. točka 7. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o nošenju uniforme u dijelu koji glasi: „Policijski službenici kada su u uniformi brada im mora biti obrijana.ˮ

Ustavni sud zaključuje da su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiHˮ broj 91/17), Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Službeni glasnik BiHˮ broj 91/17) i Zakon o izmjeni Zakona o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiHˮ broj 91/17) u skladu sa čl. I/2., IV. i V/4. Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-5/18 od 15. veljače 2018. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 20/18

Ustavni sud zaključuje da su odredbe čl. 63., 66., 67., 70., 71., 72. i 76. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH u skladu s pravom na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, pravom na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, pravom na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije u svezi s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, te pravom na nediskriminaciju iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije u svezi s pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-7/18 od 31. svibnja 2018. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 47/18

Ustavni sud zaključuje da je članak 20. točka g) ZKPBiH u dijelu koji glasi: „Pod ovlaštenim službenim osobama smatraju se i stručni suradnici odnosno istražitelji Tužiteljstva BiH koji rade po ovlastima tužiteljaˮ u skladu s načelom vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-15/18 od 29. studenog 2018. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 94/18

Odredbama čl. 48. i 48a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama Republike Srpske nije povrijeđeno pravo na imovinu poljoprivrednih zadruga kada miješanjem, koje je u skladu sa zakonom i slijedi legitiman cilj, na poljoprivredne zadruge nije stavljen prekomjeran teret, odnosno kada je postignut proporcionalan odnos u potrebi zaštite prava zadruga s jedne strane i legitimnih interesa zajednice s druge strane.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-21/18 od 31. siječnja 2019. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 12/19, pretvorba društvenog vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem na kojem postoji pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja u državnu imovinu

Članak 2. stavak 1. Zakona o Danu Republike Srpske („Službeni glasnik RSˮ broj 113/16) nije u skladu sa člankom I/2. Ustava BiH, člankom II/4. Ustava BiH u svezi sa člankom 1.1 i člankom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, te člankom VI/5. Ustava BiH.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-2/18 od 28. ožujka 2019. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 30/19

Odredba članka 395. stavak 1. Zakona o parničnom postupku Republike Srpske u dijelu koji se odnosi na Pravobraniteljstvo, kao i odredba članka 395. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine u suglasnosti su s odredbama čl. I/2. i I/4. Ustava Bosne i Hercegovine i u skladu s pravom na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te pravom na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-16/18 od 28. ožujka 2019. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 30/19

Ustavni sud zaključuje da osporena odredba (članak 9. stavak 7. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu „Službeni glasnik Republike Srpskeˮ broj 47/17) ima značenje da licence izdane prema Zakonu o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu od strane Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine zamjenjuju licence koje se izdaju prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu Republike Srpske od strane Ministarstva prometa i veza Republike Srpske, dakle suprotno tumačenju podnositelja zahtjeva da „licence koje izdaje Ministarstvo RS zamjenjuju licence izdane od državnog ministarstva, Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovineˮ. Prema tome, osporena odredba je u skladu sa člankom III/1.(h) i (i) Ustava Bosne i Hercegovine kojim su utvrđene nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-5/19 od 4. listopada 2019. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 74/19

Ustavni sud zaključuje da osporena odredba članka 11. stavak (2) Ustava RS, koja iznimno propisuje izricanje smrtne kazne za najteža kaznena djela, nije u skladu sa člankom II/2. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom 1. Protokola broj 13 uz Europsku konvenciju, koja se odnosi na zabranu izricanja smrtne kazne u svim okolnostima, koji je Bosna i Hercegovina ratificirala i koji predstavlja pravno obvezujući akt za sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini, uključujući entitet Republika Srpska.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-7/19 od 4. listopada 2019. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 73/19

Odredba članka 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojom je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske, protivna je čl. I/1., III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-8/19 od 6. veljače 2020. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 16/20

Odredbe članka 2. toč. (11), (12), (20) i (21), članka 4., članka 6. stavak (2), članka 8. stavak (1) alineje 1) i 2), članka 10., članka 15. stavak (2), članka 24., članka 25. stavak (4), članka 28. stavak (3), članka 30. stavak (1), članka 94. stavak (4) i članka 95. st. (1) i (2) Zakona o unutarnjoj plovidbi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 54/19) nisu u skladu sa čl. I/1., III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na plovidbu međudržavnim i međunarodnim rijekama, kao i nadležnost u svezi s tim između državnih i entitetskih organa trebaju regulirati zakonom koji će biti donesen na državnoj razini jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države BiH.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-9/19 od 6. veljače 2020. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 16/20

Odredba članka 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, kojom je ponovno odloženo djelovanje, odnosno stupanje na snagu zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, „dostupna svima na koje se primjenjuje i da je za njih predvidljiva, to jest dovoljno precizna da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obveze do stupnja koji je razuman u danim okolnostima, kako bi se prema njima mogli ponašati“, u skladu je s načelom vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-2/20 od 26. studenog 2020. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 80/20

Ustavni sud zaključuje da je druga rečenica stavka 1. članka 109. Zakona o kaznenom postupku u svezi sa stavkom 3. suprotna članku II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 8. Europske konvencije. Osim toga, Ustavni sud zaključuje i da je stavak 2. članka 109. Zakona o kaznenom postupku, u svezi s tim što se odnosi i na druge osobe, suprotan članku II/3.(f) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 8. Europske konvencije. Ustavni sud, također, zaključuje da prva rečenica stavka 1. i stavak 2. članka 109. Zakona (u odnosu na osumnjičene/optužene) nisu suprotni članku II/3.(b) i (f) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 3. i 8. Europske konvencije, kako ih tumači i primjenjuje Europski sud.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-5/16 od 26. ožujka 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 22/21, osporene odredbe propisuju mogućnost tjelesnog pregleda, odnosno medicinske intervencije na osumnjičenom/optuženom bez njegovog pristanka (članak 109. stavak 1. prva rečenica i stavak 2. Zakona), te propisuju tjelesni pregled i medicinske intervencije na drugim osobama (članak 109. stavak 1. druga rečenica i stavak 2. Zakona)

0Ustavni sud zaključuje da osporene odredbe (čl. 324., 325., 325.a, 326. i 329.) Zakona o stvarnim pravima reguliraju pitanja pretvorbe društvenog/državnog vlasništva koje nije pod zabranom raspolaganja i da u tom smislu nisu suprotne odredbama čl. I/1., III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava BiH na koje su se pozvali podnositelji zahtjeva i prema kojima je u isključivoj nadležnosti BiH da regulira pitanja državne imovine koja je pod zabranom raspolaganja, to jest imovine koja je pripala Bosni i Hercegovini na temelju Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije i imovine na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH, do donošenja odgovarajućih propisa o konačnoj raspodjeli, te da Republika Srpska ima nadležnost regulirati pretvorbu društvene/državne imovine koja nije obuhvaćena Zakonom o zabrani raspolaganja shodno prijelaznim odredbama Zakona o stvarnim pravima.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-4/20 od 26. ožujka 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 22/21

Odredbe članka 15. točka 16. i članka 31. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 115/18) nisu suprotne čl. I/1., I/2., I/7.(e), III/1.(a), III/2.(b), III/3.(b) i V/3.(a), (c) i (d) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se ne može zaključiti da se tim odredbama preuzima nadležnost Bosne i Hercegovine u procesu europskih integracija kao segmentu vanjske politike koja je u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, niti po pitanju zaštite državljana Bosne i Hercegovine u inozemstvu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-14/20 od 26. ožujka 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 27/21

Odredbe članka 8. st. 2., 3., 4., 5. i 6., članka 8a., te članka 32. stavak 3. točka d) Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH kompatibilne su sa člankom I/2., II/3.(m) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi s pravom na slobodu kretanja i prebivališta budući da je osporenim odredbama jasno reguliran širok spektar dokaza koji su razumni i objektivni za prijavu prebivališta, koji su propisani u javnom interesu i imaju legitiman cilj, kao i „dodatnih“ dokaza u postupku provjere prijavljenih državljana s evidentiranim prebivalištem, a što je obveza nadležnog organa, te se jednako primjenjuju na sve građane Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/21 od 26. svibnja 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 36/21

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 23/04) suglasan je sa člankom I/6. Ustava Bosne i Hercegovine jer propisuje isticanje zastave i odgovornost za nepoštovanje pojedinih zakonskih odredaba, što je u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine, a ne utvrđuje koje će i kakve simbole imati Bosna i Hercegovina, što je zajednička nadležnost Parlamentarne skupštine i Predsjedništva. Dakle, nakon što je Parlamentarna skupština usvojila ovaj Zakon, suprotno tvrdnji podnositelja zahtjeva, nije potrebno da ga potvrdi Predsjedništvo, u smislu članka I/6. Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-11/19 od 15. srpnja 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 49/21

Odlučujući o zahtjevu podnositelja ovlaštenog Ustavom BiH za rješenje spora po Ustavu BiH između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska, Ustavni sud je zaključio da postoji spor u svezi s odlukama o koncesijama u pogledu koncesijskog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska. Prema Zakonu o koncesijama Bosne i Hercegovine, taj spor treba riješiti Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-16/20 od 15. srpnja 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 49/21

Ustavni sud zaključuje da osporene odredbe Zakona o šumama Republike Srpske nisu u skladu sa čl. I/1., III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava Bosne i Hercegovine zato što se pitanja koja se odnose na utvrđivanje vlasničkog statusa državne imovine, kao i nadležnost u svezi s tim između državnih i entitetskih organa trebaju regulirati zakonom koji će biti donesen na državnoj razini jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države BiH.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-4/21 od 23. rujna 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 63/21

Ustavni sud zaključuje da Federalno ministarstvo kao entitetski organ u postupku odlučivanja o zahtjevu za stjecanje državljanstva BiH/FBiH nije postupilo proizvoljno kada je odbilo zahtjev A. G. iz Arapske Republike Egipat jer je na temelju utvrđenog činjeničnog stanja ocijenjeno da A. G. kao tražitelj državljanstva BiH/FBiH ne ispunjava uvjete propisane u članku 10. Zakona o državljanstvu BiH i članku 9. Zakona o državljanstvu FBiH za stjecanje državljanstva olakšanom naturalizacijom i da, u smislu članka 9. stavak 2. Zakona o državljanstvu BiH i članka 8. stavak 2. Zakona o državljanstvu FBiH, predstavlja prijetnju po sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-8/21 od 23. rujna 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 63/21

Apsolutnom zabranom nošenja brade vojnicima Oružanih snaga BiH dok su u službi i u uniformi prekršeni su pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere zagarantirani člankom II/3.(f) i (g) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 8. i 9. Europske konvencije budući da sporna mjera ne slijedi opće ciljeve propisane stavkom 2. čl. 8. i 9. Europske konvencije. Odredbe članka 12. st. (2) i (4) Pravila službe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 06-02-3-4958/12 od 28. prosinca 2012. godine, koje je podnositelj zahtjeva osporio, krše odredbe članka II/3.(f) i (g) i čl. 8. i 9. Europske konvencije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-9/21 od 2. prosinca 2021. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 76/21, slijedi praksu iz Odluke broj U-8/17

Točke 17., 18., 19. i 20. Deklaracije o ustavnim načelima, toč. 4. i 5. Zaključaka u svezi s Informacijom o pravosudnim institucijama BiH od 10. prosinca 2021. godine, toč. 4. i 5. Zaključaka u svezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti sa RS na razinu BiH u oblasti obrane i sigurnosti od 10. prosinca 2021. godine, toč. 5. i 6. Zaključaka u svezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti u oblasti neizravnog oporezivanja od 10. prosinca 2021. godine, te toč. 2. i 3. Zaključaka u svezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti sa RS na razinu BiH od 10. prosinca 2021. godine suprotne su čl. I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-2/22 od 26. svibnja 2022. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 43/22, postojanje spora između države i entiteta u svezi s aktima koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske

Imajući u vidu nesporan sadržaj osporenog Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a kojim je primjena Zakona o dopuni Kaznenog zakona BiH zabranjena u Republici Srpskoj, te je organima Republike Srpske zabranjeno da surađuju u provedbi tog zakona s organima Bosne i Hercegovine, kao i nespornu praksu Ustavnog suda, jasno je da u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje odredbe na temelju kojih bi se mogla opravdati ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske. Prema načelu vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti su dužni poštovati zakone na razini Bosne i Hercegovine. Kao što je ranije rečeno, Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH ima se smatrati zakonom Bosne i Hercegovine. Osim toga, prema članku III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine entiteti su dužni poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine. Prethodno je rečeno da je visoki predstavnik donošenjem Zakona o dopuni Kaznenog zakona BiH supstituirao domaće institucije. U konkretnom slučaju supstituirana institucija je Parlamentarna skupština BiH umjesto koje je visoki predstavnik donio navedeni zakon. Dakle, navedeni zakon, osim što se smatra zakonom Bosne i Hercegovine, smatra se i odlukom institucija Bosne i Hercegovine. Sve navedeno u svezi sa Zakonom o dopuni Kaznenog zakona BiH i čl. I/2. i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine prekršeno je donošenjem osporenog zakona.        
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-15/21 od 14. srpnja 2022. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 51/22

Ustavni sud zaključuje da je Republika Srpska donijela sporni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 29/22) protivno čl. I/1., III/3.(b) i IV/4.(e) Ustava Bosne i Hercegovine jer se radi o isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine u reguliranju pitanja nepokretne „državne imovine“ iz spornog Zakona. Zbog tih razloga, sporni Zakon je u cijelosti protuustavan.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-10/22 od 22. rujna 2022. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 68/22

Zakon o lijekovima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi Republike Srpske koje je donijela Narodna skupština nisu u skladu sa čl. I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud smatra da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na temelju kojih bi se moglo zaključiti da su osporeni zakoni, koje je donijela Narodna skupština, ustavni. Prema načelu vladavine prava iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti su dužni poštovati zakone na razini Bosne i Hercegovine, a prema članku III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti su dužni poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-17/22 od 1. i 2. prosinca 2022. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 84/22

Članak 14. u svezi sa člankom 9. stavak 1. toč. (c), (f) i (l) Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine (koji propisuje uvjete za povrat državljanstva) u suglasnosti je sa čl. I/7.(b) i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-19/22 od 19. siječnja 2023. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 10/23

Članak 5. stavak 1. točka a) Zakona o zastavi BiH u dijelu koji glasi: „zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama“ nije u skladu sa člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-23/22 od 19. siječnja 2023. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 11/23

Amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 79/22 i 80/22) i Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 67/22), koje je nametnuo visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu odlukama br. 06/22 i 07/22 od 2. listopada 2022. godine, u skladu su sa čl. I/2., II/2., II/4. i III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, čl. 5. i 7. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i člankom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-27/22 od 23. ožujka 2023. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 27/23, zahtjevom su pokrenuta sljedeća pitanja: a) stabilnost izbornog sustava, b) izbor i uloga Doma naroda Parlamenta FBiH, c) izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH i d) poštovanje načela pravne sigurnosti)

Osporene pravne odredbe iz članka 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju Republike Srpske, članka 140. Zakona o osnovnom odgoju Republike Srpske i članka 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju Republike Srpske u dijelu u kojem se propisuje Svetosavska nagrada, u skladu su s načelom konstitutivnosti naroda iz Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, kao i sa člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi sa člankom 1.1. i člankom 2. a) i c) Konvencije o uklanjanju rasne diskriminacije.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-29/22 od 23. ožujka 2023. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 29/23