Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas, 29. rujna 2015. godine, s početkom u 10.00 sati, održao Plenarnu sjednicu na kojoj je održana i javna rasprava u postupku odlučivanja o zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) u predmetu broj U 3/13.
Razlog održavanja javne rasprave jeste potreba da se sudionicima u postupku pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine omogući da iznesu i dodatne argumente u prilog svojim stavovima, te da se saslušaju stručna mišljenja i objašnjenja značajna za donošenje odluke.
Sukladno članku 16. Pravila Ustavnog suda BiH, sudionici u postupku pred Ustavnim sudom BiH su: pokretač spora Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, te Narodna skupština Republike Srpske, donositelj akta čije su odredbe predmet ocjene ustavnosti.
Pokretač spora je od Ustavnog suda BiH zatražio ocjenu ustavnosti članka 2.b) Zakona o praznicima, kojim je određeno da je jedan od republičkih praznika Dan Republike, te članka 3.b), kojim je određeno da se Dan Republike obilježava 9. siječnja. Podnositelj zahtjeva smatra da navedene odredbe nisu u suglasnosti s člankom 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te člankom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u svezi s člankom 1.1. i člankom 2. a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
Ustavni sud je, sukladno članku 46. Pravila Ustavnog suda BiH, na 90. plenarnoj sjednici održanoj 22. siječnja 2015. godine odlučio održati javnu raspravu na kojoj će raspravljati o konkretnome zahtjevu.
Ustavni sud BiH je na 91. plenarnoj sjednici održanoj 27. ožujka 2015. godine odredio sudionike na javnoj raspravi, a to su: podnositelj zahtjeva, Narodna skupština Republike Srpske, Vijeće naroda Republike Srpske, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Misija u BiH – Misija OSCE-a u BiH, Helsinški komitet za ljudska prava u Republici Srpskoj, po jedan pravni ekspert s pravnih fakulteta u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Na istoj sjednici Ustavni sud BiH odlučio je, sukladno članku 16. stavak (3) Pravila Ustavnog suda BiH, zatražiti stručno pisano mišljenje od klubova delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te iz reda Ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske, te od Pravnog odjela visokog predstavnika u BiH. Klubovi delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te iz reda Ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske stručna pisana mišljenja dostavili su 11. svibnja 2015. godine. Ured visokog predstavnika u BiH obavijestio je 11. svibnja 2015. godine Ustavni sud BiH da neće sudjelovati u postupku pred Ustavnim sudom.
Od pozvanih sudionika na javnoj raspravi prisustvovali su: pokretač spora-podnositelj zahtjeva kojega su u postupku pred Ustavnim sudom BiH zastupali dr. Nedim Ademović, odvjetnik iz Sarajeva, prof. dr. Dino Abazović i dr. sc. Dževad Mahmutović, Narodna skupština Republike Srpske koju je u postupku pred Ustavnim sudom BiH zastupao tim čiji je koordinator prof. dr. Mile Dmičić, a članovi tima Dragan Čavić, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prof. dr. Željko Mirjanić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, mr. Željko Vujadinović, povjesničar iz Banje Luke, Dragan Marković, tajnik Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, Vijeće naroda Republike Srpske koje u postupku pred Ustavnim sudom BiH predstavljaju Ranko Karapetrović, glavni tajnik Vijeća naroda Republike Srpske, Kemo Čamdžija, dopredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, Jovana Čarkić, delegatkinja u Klubu delegata iz reda Ostalih, i Sanela Kovačević, rukovoditeljica Odsjeka za zakonodavno-pravne poslove, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Misija u BiH, koju u postupku pred Ustavnim sudom BiH predstavljaju Maja Milović, službenica za politička pitanja, Adnan Kadribašić, službenik za pravna pitanja, i Srđa Obradović, službenik za pravna pitanja.
Sudionici javne rasprave iznijeli su svoje stavove o sljedećim pravnim pitanjima:
1. Je li praznik u konkretnom ustavnopravnom sporu određen na način da nijedan od konstitutivnih naroda nije preferiran u odnosu na druga dva?
2. Odražava li praznik u konkretnom ustavnopravnom sporu kulturno, vjersko i nacionalno nasljeđe svih konstitutivnih naroda, građana i Ostalih u entitetu u kojem se obilježava?
3. Što za konkretni ustavnopravni spor znači činjenica da se datum obilježavanja republičkog praznika Dan Republike 9. siječnja poklapa s datumom obilježavanja pravoslavnog vjerskog praznika Sveti Stefan i s datumom usvajanja Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine iz 1992. godine?
4. Kakav je bio zakonodavni proces usvajanja pobijanog zakona s aspekta učešća svih konstitutivnih naroda i Ostalih, mehanizma vitalnog nacionalnog interesa, te političkog i vremenskog konteksta kada je donesen?
Nakon okončanja javne rasprave predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman je, sukladno članku 55. Pravila Ustavnog suda, zaključio javnu raspravu i obavijestio prisutne da će Ustavni sud BiH u ovom predmetu donijeti odluku na jednoj od narednih sjednica.
