Razlog održavanja javne rasprave jeste potreba da se učesnicima u postupku pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine omogući da iznesu i dodatne argumente u prilog svojim stavovima, te da se saslušaju stručna mišljenja i objašnjenja značajna za donošenje odluke.
U skladu s članom 16. Pravila Ustavnog suda BiH, učesnici u postupku pred Ustavnim sudom BiH su: pokretač spora Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, te Narodna skupština Republike Srpske, donosilac akta čije su odredbe predmet ocjene ustavnosti.
Pokretač spora je od Ustavnog suda BiH zatražio ocjenu ustavnosti člana 2.b) Zakona o praznicima, kojim je određeno da je jedan od republičkih praznika Dan Republike, te člana 3.b), kojim je određeno da se Dan Republike obilježava 9. januara. Podnosilac zahtjeva smatra da navedene odredbe nisu u saglasnosti s članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 1.1. i članom 2. a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.
Ustavni sud je, u skladu s članom 46. Pravila Ustavnog suda BiH, na 90. plenarnoj sjednici održanoj 22. januara 2015. godine odlučio održati javnu raspravu na kojoj će raspravljati o konkretnom zahtjevu.
Ustavni sud BiH je na 91. plenarnoj sjednici održanoj 27. marta 2015. godine odredio učesnike na javnoj raspravi, a to su: podnosilac zahtjeva, Narodna skupština Republike Srpske, Vijeće naroda Republike Srpske, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, Misija u BiH – Misija OSCE-a u BiH, Helsinški komitet za ljudska prava u Republici Srpskoj, po jedan pravni ekspert s pravnih fakulteta u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Na istoj sjednici Ustavni sud BiH odlučio je, u skladu s članom 16. stav (3) Pravila Ustavnog suda BiH, zatražiti stručno pisano mišljenje od klubova delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te iz reda Ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske, te od Pravnog odjela visokog predstavnika u BiH. Klubovi delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te iz reda Ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske stručna pisana mišljenja dostavili su 11. maja 2015. godine. Ured visokog predstavnika u BiH obavijestio je 11. maja 2015. godine Ustavni sud BiH da neće učestvovati u postupku pred Ustavnim sudom.
Od pozvanih učesnika na javnoj raspravi prisustvovali su: pokretač spora-podnosilac zahtjeva kojeg su u postupku pred Ustavnim sudom BiH zastupali dr. Nedim Ademović, advokat iz Sarajeva, prof. dr. Dino Abazović i dr. sc. Dževad Mahmutović, Narodna skupština Republike Srpske koju je u postupku pred Ustavnim sudom BiH zastupao tim čiji je koordinator prof. dr. Mile Dmičić, a članovi tima Dragan Čavić, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prof. dr. Željko Mirjanić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, mr. Željko Vujadinović, historičar iz Banje Luke, Dragan Marković, sekretar Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, Vijeće naroda Republike Srpske koje u postupku pred Ustavnim sudom BiH predstavljaju Ranko Karapetrović, generalni sekretar Vijeća naroda Republike Srpske, Kemo Čamdžija, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, Jovana Čarkić, delegatkinja u Klubu delegata iz reda Ostalih, i Sanela Kovačević, rukovoditeljica Odsjeka za zakonodavno-pravne poslove, Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju, Misija u BiH, koju u postupku pred Ustavnim sudom BiH predstavljaju Maja Milović, službenica za politička pitanja, Adnan Kadribašić, službenik za pravna pitanja, i Srđa Obradović, službenik za pravna pitanja.
Učesnici javne rasprave iznijeli su svoje stavove o sljedećim pravnim pitanjima:
1. Je li praznik u konkretnom ustavnopravnom sporu određen na način da nijedan od konstitutivnih naroda nije preferiran u odnosu na druga dva?
2. Odražava li praznik u konkretnom ustavnopravnom sporu kulturno, vjersko i nacionalno nasljeđe svih konstitutivnih naroda, građana i Ostalih u entitetu u kojem se obilježava?
3. Šta za konkretni ustavnopravni spor znači činjenica da se datum obilježavanja republičkog praznika Dan Republike 9. januar poklapa s datumom obilježavanja pravoslavnog vjerskog praznika Sveti Stefan i s datumom usvajanja Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine iz 1992. godine?
4. Kakav je bio zakonodavni proces usvajanja osporavanog zakona s aspekta učešća svih konstitutivnih naroda i Ostalih, mehanizma vitalnog nacionalnog interesa, te političkog i vremenskog konteksta kada je donesen?