Efikasna istraga • Domaći organi su adekvatno odgovorili na navode podnositelja predstavke i razjasnili okolnosti vezane za smrt njegove supruge • Nema kršenja članka 2. Europske konvencije (procesni aspekt)
Činjenice predmeta i navodi podnositelja predstavke
Supruga podnositelja predstavke (u daljnjem tekstu: T. S.) preminula je dan nakon kirurške intervencije. Istog dana, po obavijesti o smrti T. S. započeta je istraga. Istražitelj koji je vodio slučaj odbio je pokrenuti kazneni postupak zbog toga što u tijeku istrage u predmetu nisu otkriveni elementi kaznenog djela. Tužiteljstvo je poništilo odluku istražitelja i odlučilo pokrenuti kazneni postupak. Nakon otvaranja kaznenog postupka podnositelju predstavke je priznat procesni status žrtve. Nakon toga istražitelj je donio odluku o obustavi kaznenog postupka jer je tijekom istrage utvrđeno da nije bilo medicinskih grešaka u liječenju T. S. Odlukom Okružnog suda, koja je potvrđena odlukom Kasacijskog suda, odbijena je kao neutemeljena žalba podnositelja predstavke.
Pozivajući se na članak 2. Konvencije, podnositelj predstavke se žalio da vlasti nisu provele efikasnu istragu o smrti T. S.
Ocjena Europskog suda
Glavna pitanja u ovom predmetu bila su adekvatnost i temeljitost kaznenog postupka o okolnostima smrti T. S. Europski sud je istaknuo da su u okviru istrage, nakon otvaranja kaznenog postupka, stručna povjerenstva naložila dva dodatna sudskomedicinska pregleda, te da su oba potvrdila da operacija nije bila kontraindicirana za T. S. Europski sud je također konstatirao da je u tijeku istrage podnositelju predstavke pružena prilika da postavi pitanja vještacima sudske medicine i da osobno ispita liječnika koji je bio šef medicinskog stručnog povjerenstva.
Europski sud je dalje naglasio da slučajevi medicinskog nemara često uključuju složene medicinske dijagnoze i odluke koje bi mogle biti donesene pod pritiskom ili eventualno u situacijama u kojima nijedan postupak ne bi bio oslobođen nekih štetnih nuspojava. U takvim slučajevima istražni organi i, konačno, sudovi imaju zadatak naknadno dati pravnu kvalifikaciju prethodnim medicinskim odlukama i tokovima liječenja jer ne mogu preuzeti poziciju medicinskih stručnjaka s iskustvom iz prve ruke. Zbog toga će mišljenja medicinskih vještaka vrlo vjerojatno imati ključnu težinu u sudskoj ocjeni veoma složenih pitanja medicinskog nemara. Sukladno tome, imajući u vidu važnost medicinskih stručnih mišljenja, proceduralni aspekti pribavljanja takvih mišljenja od suštinskog su značaja. Ti aspekti se, između ostalog, tiču kompetentnosti i neovisnosti vještaka osiguravajući da pitanja koja se postavljaju vještacima pokrivaju sve medicinski relevantne aspekte predmeta te da sama mišljenja vještaka budu dovoljno obrazložena.
Uzimajući u obzir dostavljeni materijal, uključujući i nekoliko ljekarskih mišljenja koja potvrđuju da nije došlo do medicinske greške tijekom liječenja T. S., te brojne istražne mjere koje su poduzete da bi se rasvijetlio predmetni događaj, Sud ne nalazi dovoljno osnove da zaključi da je kazneni postupak u tuženoj državi bio neadekvatan ili nedovoljno detaljan. Iako sudskomedicinska mišljenja možda nisu odgovorila na pitanja koja je podnositelj predstavke smatrao važnim u mjeri kojom bi bio zadovoljan, nacionalnim tužiteljstvima treba dozvoliti određeno diskrecijsko pravo prilikom odlučivanja o tome koja su pitanja relevantna za utvrđivanje kaznene odgovornosti. Ista razmatranja važe i za odluku organa gonjenja o pitanju mogućeg falsificiranja medicinske dokumentacije.
Europski sud je smatrao da je kazneni postupak bio brz, neovisan, temeljit i da je okončan u razumnom roku. Unatoč početnim nedostacima tijekom istražne faze, domaće vlasti su na kraju adekvatno odgovorile na navode podnositelja predstavke da je došlo do medicinske greške i razjasnilе okolnosti vezane za smrt T. S. Stoga se ne može reći da pravni lijek koji je podnositelj predstavke koristio nije bio učinkovit. Utvrđeno je da nije došlo do povrede procesnog aspekta članka 2. Konvencije.
