Krivični postupak • Srazmjerno oduzimanje dijela jamstva podnosioca predstavke zbog kršenja obaveze nametnute kao uvjeta za jamstvo • Nema kršenja člana 1. Protokola broj 1
Činjenice i navodi podnosioca predstavke
Tokom 2017. godine Nacionalni biro za borbu protiv korupcije započeo je opsežnu istragu u slučaju krijumčarenja, korupcije i zloupotrebe ovlaštenja u koji je bio uključen veći broj carinskih službenika. Tokom istrage podnosilac predstavke optužen je da je pokušao ponuditi mito jednom od istražilaca koji se bave navedenom istragom. Pečerski okružni sud je podnosiocu predstavke odredio pritvor u kontekstu istrage o ponudi mita i odredio da podnosilac može platiti fiksno jamstvo nakon čega će biti pušten iz pritvora. Apelacioni sud djelimično je usvojio žalbu podnosioca predstavke i smanjio iznos jamstva. Apelacioni sud је odlučio da će u slučaju plaćanja jamstva podnosiocu predstavke biti nametnute određene obaveze. Kako je navedena opsežna istraga napredovala, pokrenut je još jedan niz postupaka za krivična djela krijumčarenja, korupcije i zloupotrebe položaja. Domaći sud je ponovo odredio jamstvo i podnosiocu predstavke nametnuo niz obaveza, sličnih onima koje je nametnuo Apelacioni sud, uključujući i obavezu da preda sve međunarodne dokumente koji bi mu omogućili prelazak državne granice. Sudskom odlukom je dalje određeno da u slučaju da podnosilac predstavke prekrši te obaveze, iznos položenog jamstva bit će oduzet. Jamstvo je uplaćeno, a podnosilac predstavke je pušten iz pritvora. Istražilac je podnio zahtjev Višem antikorupcijskom sudu (u daljnjem tekstu: Viši sud) tražeći oduzimanje jamstva koje je položio podnosilac predstavke jer on nije predao svoj izraelski pasoš, čime je prekršio obaveze koje su mu nametnute odlukom Višeg suda. Prilikom razmatranja pitanja oduzimanja depozita za jamstvo sud se pozvao na odredbe ZKP-a koje su predviđale da ako osumnjičeni prekrši svoje obaveze, jamstvo se oduzima. U vezi s tim, sud je smatrao da bi u slučaju podnosioca predstavke oduzimanje polovine jamstva bila srazmjerna mjera.
Podnosilac predstavke se, između ostalog, žalio da je oduzimanje dijela jamstva nakon odluke Višeg suda bilo nezakonito, nesrazmjerno i u suprotnosti sa članom 1. Protokola broj 1.
Ocjena Evropskog suda
Sud je ukazao da među strankama nije sporno da je oduzimanje dijela jamstva predstavljalo miješanje u pravo podnosioca predstavke na mirno uživanje imovine. Također, strane su se složile da je oduzimanje dijela jamstva imalo pravni osnov u domaćem zakonu i bilo zasnovano na članu 182. stav 8. ZKP-a. Iako se čini da je ta odredba formulirana u širem smislu i da bi stoga mogla stvoriti utisak o nedostatku jasnoće, čini se da je domaći sud otklonio svu moguću nesigurnost tako što je izvršio detaljnu analizu okolnosti i dao suštinsko obrazloženje za svoju odluku.
Sud je dalje naveo da je spomenuta mjera imala legitiman cilj osiguranja pravilnog vođenja krivičnog postupka i sprečavanja kriminala, što spada u opći interes predviđen članom 1. Protokola broj 1.
U pogledu analize da li je postignuta pravična ravnoteža između zahtjeva od općeg interesa i zahtjeva zaštite imovinskih prava podnosioca predstavke, Sud je najprije napomenuo da je oduzeti dio jamstva značajan novčani iznos. Kaucija je u tom predmetu oduzeta zbog toga što je podnosilac predstavke prekršio obaveze koje su mu nametnute kao dio uvjeta za jamstvo, odnosno zato što nije predao sve međunarodne putne isprave koje su mu mogle omogućiti prelazak državne granice. Sprečavanje podnosioca predstavke da pobjegne, za šta je postojao ozbiljan rizik u svjetlu događaja koji su prethodili njegovom hapšenju, bilo je pitanje od veoma velikog značaja s obzirom na prirodu optužbi zbog kojih je krivični postupak protiv podnosioca predstavke bio u toku u relevantno vrijeme. U pogledu navoda podnosioca predstavke da su istražni organi stvorili povod za pokretanje postupka za oduzimanje jamstva, Sud se pozvao na utvrđenje Višeg suda da je podnosilac predstavke koristio svoj izraelski pasoš i da nije uspio dokazati da ga je izgubio prije donošenja odluke kojom je određeno oduzimanje polovine jamstva.
U vezi s tim, Sud je istakao da je oduzimanje jamstva rezultat potpuno kontradiktornog postupka tokom kojeg je podnosilac predstavke mogao iznijeti svoje argumente. Domaći sudovi su pažljivo razmotrili relevantna pitanja, a Viši sud je sveobuhvatno obrazložio svoju odluku. Sud nije vidio poseban razlog da se ne složi sa zaključcima domaćeg suda da je podnosilac predstavke trebao da shvati da bi propust da preda sve međunarodne putne isprave koje bi mu omogućile da pređe državnu granicu potencijalno doveo do kršenja obaveza određenih u odluci. Stoga se od podnosioca predstavke razumno očekivalo da učini sve što je moguće da uvjerljivo dokaže da je u dobroj namjeri ispunio sve obaveze koje su mu određene. Što se tiče iznosa kaucije koja je oduzeta, Sud je primijetio da je Viši sud izvršio detaljnu analizu okolnosti i dao suštinsko obrazloženje za svoju odluku o oduzimanju polovine iznosa jamstva.
Sud smatra da je odluka o oduzimanju dijela jamstva podnosioca predstavke uspostavila „pravičnu ravnotežu“ između zahtjeva od općeg interesa zajednice i prava podnosioca predstavke u okolnostima konkretnog slučaja. Utvrđeno je da nije došlo do povrede člana 1. Protokola broj 1.
