Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas redovnu, 15. sjednicu Velikog vijeća.
Ustavni sud je, između ostalog, odlučivao o apelacijama u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku, o dopustivosti i meritumu. U okviru odlučivanja o apelacijama Sud je donio jedan broj odluka kojima je ustanovljena povreda prava apelanata na pravično suđenje, odnosno odbio je kao neosnovan jedan broj apelacija u slučajevima u kojima je zaključio da takve povrede nije bilo.
Isključivo radi ilustracije izdvajamo:
Ustavni sud BiH je, pored ostalog, razmatrao i apelacije Nermina Bjelaka, Harisa Plehe i Rasima Smajića podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je donio odluku o spajanju ovih apelacija u jedan postupak i u vezi s tim donio odluku pod brojem AP 66/15.
Naime, Centralna izborna komisija BiH je svojim odlukama odbila da ovjeri kandidatske liste apelanata, jer je utvrdila da su apelanti, izjašnjavajući se kao Srbi u toku aktuelnog izbornog ciklusa (lokalni izbori 2012-2016, odnosno Opći izbori 2010-2014), zloupotrijebili pravo na izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu, te uzurpirali pravo relevantnog naroda na izbor kandidata u Dom naroda. Naime, ovi apelanti su se na formularu za prijavu kandidata za Opće izbore 2010. godine, potom, na formularu za prijavu kandidata za lokalne izbore 2012. godine, te formularu za Opće izbore 2014. godine različito izjašnjavali u pogledu nacionalne pripadnosti.
Odlučujući o pojedinačnim žalbama apelanata podnesenim protiv odluka CIK-a, Sud BiH je žalbe odbio. Ispitujući osporene odluke Centralne izborne komisije, u kontekstu žalbenih prigovora apelanata, Sud BiH je zaključio da je CIK pravilno postupio kada je odbio da ovjeri kandidatske liste apelanata za izbor delegata u Dom naroda iz Skupštine Kantona Sarajevo iz reda srpskog naroda.
U apelacijama koje su podnijeli apelanti Nermin Bjelak, Haris Pleho i Rasim Smajić, između ostalog, ističu da su odlukama koje osporavaju povrijeđena njihova prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te ukazuju da je apsurdno da se izjašnjenje u pogledu nacionalne pripadnosti za neposredne Opće izbore 2014. godine poredi sa izjašnjenjem danim na kandidatskim formularima za Opće izbore 2010. godine, odnosno lokalne izbore 2012. godine, jer se, prema mišljenju apelanata, radi o drugom izbornom ciklusu.
Ustavni sud BiH, imajući u vidu navode iz apelacija, osporene odluke CIK-a, odnosno rješenja Suda BiH, te uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i navode, zaključio je da osporenim odlukama CIK-a i Suda BiH nije došlo do kršenja prava apelanata u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Protokol broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, te je odbio kao neosnovane apelacije Nermina Bjelaka, Harisa Plehe i Rasima Smajića podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, odnosno odbacio je njihove apelacije kao nedozvoljene zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
U svim slučajevima u kojima je utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje Sud je naložio nadležnim sudovima ili upravnim organima da hitno okončaju postupke, te da, saglasno članu 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostave odluke obavijeste Sud o mjerama koje su poduzete s ciljem njihovog izvršenja.
U skladu sa članom 18. tačka 3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud je odbacio jedan broj apelacija koje su podnesene nepravovremeno, nakon proteka roka za podnošenje apelacije, ili preuranjeno, odnosno u slučajevima u kojima je utvrdio da apelanti nisu iskoristili sve raspoložive pravne lijekove u prethodnom postupku.
Sud je donio i veći broj odluka kojima su odbačene kao nedopustive apelacije koje su, prima facie, očito bile neosnovane, jer zahtjevi apelanata nisu bili opravdani, odnosno činjenice koje su apelanti predočili Sudu u ovim slučajevima ni na koji način nisu mogle opravdati tvrdnju apelanata da postoji kršenje njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da apelanti kao stranke u postupku snose posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom.
Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na web-stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
