Ustavni sud BiH podsjeća da je, prema novinarskom kodeksu, dužnost novinara, urednika i izdavača tiskanih i online medija, između ostalog, poštovati potrebe građana za točnim, korisnim, pravodobnim i relevantnim informacijama, te braniti načela slobode informiranja. Također, od njih se zahtijeva svijest o štetnosti objavljivanja i prenošenja dezinformacija jer to predstavlja grubo kršenje temeljnih pravila novinarske profesije. Pri tome, prenošenje dezinformacija iz drugog medija ili izvora ne oslobađa odgovornosti urednike medija koji ih prenose.

Imajući u vidu navedeno, s ciljem zaštite vlastitog integriteta i istinitog predstavljanja svog rada javnosti, Ustavni sud mora reagirati na eksploziju neistinitih informacija o odlukama Ustavnog suda donesenim 23. siječnja 2025. godine. Na sceni je pozdravljanje „odluke Ustavnog suda BiH o Schmidtovim amandmanima i ponavljanje kako je u FBiH učinjeno pravno nasilje“; „Vukoja i Galić dosljedno prate politiku HDZ-a: Bili su protiv presude o diskriminatornosti Schmidtovih amandmana!“ i sl. I sve to kroz odluku Ustavnog suda Albin Zuhrić i drugi.

Međutim, Ustavni sud podsjeća da odluka o predmetu broj AP-849/23 (Albin Zuhrić i drugi) u vrijeme pisanja o njoj uopće nije bila navedena u priopćenju Ustavnog suda sa sjednice održane 23. siječnja 2025. godine jer je, u suštini, jedna u nizu takvih odluka. Nije objavljena na internetskoj stranici Ustavnog suda niti bilo gdje drugo. Također, dvoje sudaca, čija su imena spomenuta, još uvijek nije dalo izuzeto mišljenje. Proizlazi da su napisi koji govore o tome da je Ustavni sud utvrdio neustavnim amandmane na Ustav FBiH 2. listopada 2022. godine proizvoljni, izmišljeni ili u interesu nekih političkih subjekata i igara.

Stoga, iako u pravilu ne pojašnjava svoje odluke, Ustavni sud ovaj put naglašava da je u predmetu Albin Zuhrić i drugi odlučivao o individualnim apelacijama podnesenim protiv konačnih odluka Suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine. Odlukama osporenim pred Ustavnim sudom odbijena je ovjera Zlatana Begića kao kandidata skupine delegata u Klubu Ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (Albina Zuhrića, Sandre Imširović i Senite Handukić) za izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH iz skupine Ostalih. Ustavni sud je u toj Odluci pošao od zaključaka iz  Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-14/12 od 26. ožujka 2015. godine u kojoj je odlučivao o suštinski istom pravnom i činjeničnom pitanju nemogućnosti pripadnika skupine Ostalih da se kandidiraju za dužnost predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH. Dakle, Ustavni sud je, slijedeći vlastitu praksu iz toga predmeta i praksu Europskog suda za ljudska prava iz predmeta Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugih sličnih predmeta, zaključio da različito postupanje prema apelantima koje je utemeljeno isključivo na njihovoj etničkoj pripadnosti nema objektivno i razumno opravdanje, zbog čega postoji povreda prava apelanata na nediskriminaciju iz članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Sukladno tome, Ustavni sud posebno ističe da odluka Ustavnog suda BiH ne ulazi u ocjenu ustavnosti amandmana visokog predstavnika niti sadrži zaključak da „Schmidtovi amandmani na Ustav FBiH doneseni u izbornoj noći diskriminiraju Ostale“, kako su to pojedini mediji prenijeli. Nasuprot tome, Ustavni sud naglašava da je u obrazloženju ponovio stav iz Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-27/22 od 22. ožujka 2023. godine (vidi točku 134., dostupna na www.ustavnisud.ba), te je jasno naglasio da sadržaj osporenih odredbi Amandmana visokog predstavnika broj CXX. i Poglavlje 9A u odnosu na odredbe Izbornog zakona BiH ukazuju na činjenicu da tim odredbama koje je donio visoki predstavnik nisu mijenjane ranije odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona koje su se odnosile na isključenje mogućnosti da se za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH kandidiraju i pripadnici „Ostalih“.

S ciljem jasnijeg informiranja javnosti, Ustavni sud smatra da je bitno ukazati i da je u konkretnom predmetu ponovio stav iz Odluke broj U-14/12 od 26. ožujka 2015. godine (točka 73.), kao i stav iz odluka iz naknadnih predmeta (vidi odluke o meritumu br. U-3/17 od 6. srpnja 2017. godine, toč. 35. i 36., U-14/22 od 26. svibnja 2022. godine, toč. 37. i 38., i op. cit., U-27/22, točka 135., dostupne na www.ustavnisud.ba; sve, izuzev jedne, donesene prije nego što je visoki predstavnik intervenirao na Ustav FBiH 2. listopada 2022. godine) da je za rješavanje ovoga pitanja prvenstveno neophodna izmjena Ustava Bosne i Hercegovine. Stoga je Ustavni sud odlučio da neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona BiH, odnosno da neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH da usuglase navedene odredbe sve dok u domaćem pravnom sustavu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona BiH s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koju je utvrdio Europski sud u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugim sličnim predmetima.

U svezi s iznošenjem stavova o dopredsjednici Ustavnog suda Valeriji Galić i sucu Ustavnog suda Marinu Vukoji, naglašavamo da je neprimjereno prozivanje sudaca koji su, sukladno članku 43. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ostavili mogućnost dostavljanja izuzetog mišljenja. U ovom trenutku, kao što je navedeno, Odluka se nalazi u postupku postprodukcije, a hoće li prozvani suci, sukladno članku 43. Pravila Ustavnog suda, uopće koristiti svoje pravo na izuzeto mišljenje, u ovom trenutku nije primjereno komentirati. Štaviše, diskusija navedenih sudaca u svezi s ovim predmetom uopće se nije odnosila na protivljenje samoj odluci, već na razmatranje dopustivosti prema članku 18. stavak (3) točka e) Pravila Ustavnog suda, odnosno pitanje razmatranja je li Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije odlučivao o istoj stvari jer je nesporno da se radilo o pitanju u kojem je Ustavni sud BiH ranije donio slične odluke.

Stoga, Ustavni sud Bosne i Hercegovine poziva medije i javnost na odgovorno izvještavanje i suzdržavanje od netočnih interpretacija odluka Suda kako bi se očuvalo povjerenje u neovisnost i nepristranost ove institucije. Ustavni sud posebno apelira na medije koji su o odluci Ustavnog suda Zuhrić i drugi pisali na opisani način, a koji se očito ne pridržavaju vlastitog kodeksa, da u ovakve igre i eventualno služenje nečijim ili bilo čijim političkim interesima ne upliću Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Molimo vas, pustite nas da radimo posao na koji nas je Ustav BiH ovlastio i obvezao. I bez toga imamo isuviše opstrukcija i blokada. Ne doprinosite urušavanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine!!!

Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Seada Palavrić