Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas, 15. veljače 2017. godine, održao redovitu, 51. sjednicu Velikog vijeća.
Između ostalog, Sud je odbacio jedan broj apelacija koje su podnesene nepravodobno, nakon proteka roka za podnošenje apelacije, ili preuranjeno, odnosno u slučajevima u kojima je Sud utvrdio da apelanti nisu iskoristili sve raspoložive pravne lijekove u prethodnom postupku.
Odlučujući o apelacijama u svezi s donošenjem odluka u razumnom roku, o dopustivosti i meritumu, Sud je odbio kao neutemeljene apelacije u slučajevima u kojima je zaključio da povrede nije bilo, odnosno donio je jedan broj odluka kojima je ustanovljena povreda prava apelanata na pravično suđenje.
Isključivo radi ilustracije, izdvajamo:
Ustavni sud BiH je odbio kao neutemeljenu apelaciju Mevlida Jašarevića podnesenu protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine kojom je apelant proglašen krivim da je počinio kazneno djelo terorizma, te mu je sud za navedeno kazneno djelo izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 godina u koju je uračunato vrijeme koje je apelant proveo u pritvoru.
Apelant u svojoj apelaciji, između ostalog, ističe da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije. Navodi da je u predmetnom postupku Sud BiH pogrešno primijenio kako procesno tako i materijalno pravo. Prigovara stajalištu suda koji se tiče pravne kvalifikacije kaznenog djela za koje je osuđen, njegovog umišljaja i namjere, te navodi da njegova namjera nije bila ikoga lišiti života, odnosno da je izveden pogrešan zaključak o posljedicama kaznenog djela za koje je osuđen. Prema mišljenju apelanta, on je svojim radnjama ostvario kazneno djelo ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom iz članka 192. KZBiH ili kazneno djelo izazivanje opće opasnosti iz članka 323. KZFBiH, a ne kazneno djelo terorizma. Pored toga, apelant se poziva i na primjenu principa in dubio pro reo koji, kako navodi, Sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke o apelantovoj krivnji.
Ustavni sud je zaključio da ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. st. 1. i 3. toč. c) i d) Europske konvencije jer je Sud BiH u osporenoj presudi detaljno obrazložio način na koji je sve provedene dokaze doveo u vezu sa relevantnim zakonskim odredbama, te je na temelju brižljive i savjesne ocjene tih dokaza izveo zaključak da je apelant počinio kazneno djelo za koje je proglašen krivim, te kada apelantovim navodima nisu dovedene u pitanje garancije iz toč. c) i d) stavka 3. članka 6. Europske konvencije. Također, Ustavni sud je zaključio da nema kršenja načela in dubio pro reo iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 2. Europske konvencije jer sud u konkretnom slučaju nije postupao s predubjeđenjem o apelantovoj krivnji, niti su se stekli uvjeti koje postavlja načelo in dubio pro reo da sud u predmetnom kaznenom postupku odluči presudom na način koji je povoljniji za apelanta.
Sud je donio jedan broj odluka kojima su odbačene kao nedopustive apelacije koje su, prima facie, očito bile neutemeljene, jer zahtjevi apelanata nisu bili opravdani, odnosno činjenice koje su apelanti predočili Sudu u tim slučajevima ni na koji način nisu mogle opravdati tvrdnju apelanata da postoji kršenje njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da apelanti, kao stranke u postupku, snose posljedice kršenja prava zaštićenih Ustavom.
U svim slučajevima u kojima je utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje, Sud je naložio nadležnim sudovima ili upravnim tijelima da žurno okončaju postupke, te da, suglasno članku 72. stavak (5) Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostave odluke obavijeste Sud o mjerama koje su poduzete s ciljem njihovog izvršenja.
Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
