Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 20. i 21. februara 2025. godine u Visokom, u saradnji s AIRE centrom i uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, organizirao stručni seminar o temi „Zaštita životne sredine s fokusom na praksu Evropskog suda za ljudska prava“.

Seminar je otvorio Hasan Mujagić, v. d. registrara Ustavnog suda BiH, koji je istakao važnost zaštite okoliša u kontekstu ljudskih prava. „Pravo na zdravu životnu sredinu sve je prisutnije u pravnim raspravama, kako na međunarodnom tako i na nacionalnom nivou. S obzirom na to da Evropski sud za ljudska prava kroz svoju praksu sve više prepoznaje povezanost ekoloških pitanja i ljudskih prava, izuzetno je važno da pravosudni organi u Bosni i Hercegovini i širom regiona budu upoznati s relevantnim sudskim odlukama i pravnim standardima. Ustavni sud BiH kontinuirano prati razvoj pravnih diskusija u ovoj oblasti kako bi osigurao efikasnu zaštitu prava građana“, istakao je Mujagić.

Azra Bećirović, predstavnica AIRE centra, koja je radila na izradi publikacije Ljudska prava i zaštita životne sredine u Evropi – Pregled sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava, osvrnula se na značaj pravnih instrumenata u zaštiti životne sredine. „Ova publikacija pruža pregled ključnih odluka Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na zaštitu životne sredine i predstavlja dragocjen resurs za pravnike, sudije i sve one koji se bave ovom temom. Stoga smo ovdje razgovarali o sudskoj praksi koja se tiče prava na zdravu životnu sredinu i o odgovornosti država da osiguraju djelotvornu primjenu pravnih propisa“, istakla je Bećirović.

Mirjana Lazarova Trajkovska, sutkinja Vrhovnog suda Republike Sjeverne Makedonije i bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), govorila je o ulozi ESLJP u zaštiti životne sredine. „Zaštita okoliša uvrštena je među ciljeve koji su povezani s općim interesom. Iako nijedna odredba Konvencije nije posebno osmišljena za pružanje opće zaštite okoliša, odgovornost država u ovoj oblasti trebala bi rezultirati njihovom pravovremenom intervencijom kako bi se osiguralo da zakonske odredbe donesene radi zaštite okoliša ne budu nedjelotvorne. Nadalje, Protokol broj 15 uz Konvenciju nedavno je u preambulu uvrstio princip supsidijarnosti, koji nalaže zajedničku odgovornost između država članica i Suda u zaštiti ljudskih prava“, kazala je sutkinja Lazarova Trajkovska.

„Od nacionalnih vlasti i sudova zahtijeva se da tumače i primjenjuju domaće pravo na način koji omogućava punu primjenu prava i sloboda definiranih u Konvenciji i njenim protokolima. Stoga države članice Konvencije imaju pozitivnu obavezu zaštite okoliša, zbog čega je poznavanje sudske prakse ESLJP izuzetno važno kako za sudije tako i za građane“, zaključila je.

Ivana Stjelja, pravnica i naučna saradnica u Institutu društvenih nauka u Beogradu, govorila je o pravu na zdravu životnu sredinu u međunarodnom i nacionalnom okviru, te o učešću javnosti u donošenju odluka od značaja za životnu sredinu.

„Svako ima pravo na zdrav okoliš, ali je istovremeno svako od nas dužan da ga štiti. Međutim, često se dešava da oni koji se bave zaštitom okoliša nailaze na različite prepreke – bilo zbog nečijih ekonomskih interesa, važećih propisa koji ne omogućavaju javnosti aktivno učešće u zaštiti okoliša ili zbog njihove nedosljedne primjene. Zdrav okoliš predstavlja neophodan preduvjet za ostvarivanje mnogih ljudskih prava, dok je istovremeno ostvarivanje određenih prava – naročito prava na pristup informacijama, prava na učešće javnosti u donošenju odluka i prava na pravnu zaštitu – ključno za učinkovitu zaštitu okoliša“, kazala je Stjelja.

„Iako pravo na zdrav okoliš nije eksplicitno garantirano međunarodnim instrumentima ljudskih prava, praksa ESLJP značajno je doprinijela njegovom prepoznavanju i razvoju unutar okvira ljudskih prava. Također, kada govorimo o razvoju prava na zdrav okoliš kao ljudskog prava, važno je napomenuti da je u julu 2022. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija donijela Rezoluciju o sigurnom, čistom, zdravom i održivom okolišu, čime je ovo pravo konačno proglašeno univerzalnim ljudskim pravom“, zaključila je.

Martina Raguž, projektna menadžerica AIRE centra, istakla je da je posebno važno to što je inicijativa za ovu edukaciju došla od Ustavnog suda BiH. „Ustavni sud je zbog aktuelnosti ove teme donio odluku da se pobliže bavi njom. U fokusu su danas bili su standardi zaštite životne sredine, njihov značaj za život građana i uloga Ustavnog suda u tom procesu. Ovakve inicijative ključne su za podizanje svijesti u društvu i unapređenje pravne prakse u ovoj oblasti“, naglasila je Raguž.

Cilj Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je da putem ovakvih i sličnih seminara omogući dodatnu neposrednu razmjenu iskustava ustavnih sudova dviju država upravo od osoba koje neposredno rade na pripremi odluka o apelacijama za sudije, što podrazumijeva svakodnevno upoznavanje i analiziranje prakse ESLJP te ustavnih i redovnih sudova u regionu, ali i u Evropi i svijetu.