Vladavina prava je istaknuti višestrani te jedinstveno strukturirani ustavni princip karakterističan za moderne pravne sisteme. Princip vladavine prava predstavlja kamen temeljac svakog pravnog sistema u modernom svijetu. Kao osnovni ustavni princip, zahtijeva da se pravo zasniva na određenim univerzalnim vrijednostima, te je suštinski inherentan u svakom ustavnom pitanju.
Prevladavajući moderni koncept vladavine prava odnosi se na „vladavinu u kojoj sva lica, institucije i subjekti, javni i privatni, uključujući i samu državu, imaju odgovornost prema zakonima koji se javno donose, podjednako izvršavaju i po kojima se nezavisno presuđuje, te koji su u saglasnosti s normama i standardima međunarodnih ljudskih prava.“ Evropska komisija za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) prepoznala je zajedničke suštinske elemente vladavine prava, a to su zakonitost, uključujući i transparentan, odgovoran i demokratski proces donošenja zakona, pravna sigurnost, zabrana proizvoljnosti, pristup pravdi pred nezavisnim i nepristranim sudom, uključujući i sudsko preispitivanje upravnih akata, poštovanje ljudskih prava, kao i nediskriminacija i jednakost pred zakonom.
Ustavni sudovi i ekvivalentna tijela su čuvari pravnog poretka koji se zasniva na prevlasti zakona i ustava kao vrhovnog zakona. Ustavni sudovi ili ekvivalentne institucije, u okviru svoje ustavne nadležnosti, osiguravaju poštovanje i provođenje državnih ustava, te imaju snažan utjecaj na oblikovanje sadržaja principa vladavine prava. Mnogi različiti aspekti ovog principa bivaju otkriveni u predmetima ustavnog sudovanja. Utjecaj ustavnog sudovanja u jačanju države na osnovu vladavine prava te osiguravanje odbrane individualnih prava od suštinskog je značaja, kao što je i interes da ih se proučava.
Trajni dijalog o vladavini prava i o provođenju ovog principa doprinosi jačanju zajedničkih ustavnih vrijednosti u cijelom svijetu. U većini zemalja, određene ustavne vrijednosti mogu se posmatrati na sličan način, dok se razumijevanje drugih vrijednosti može izrazito razlikovati. Uprkos tome, procesi globalne integracije koji su u toku u modernom svijetu doprinose zajedničkom razumijevanju ustavnih vrijednosti, te, posljedično, njihovoj transformaciji u univerzalne procese.
Tema koja je odabrana za Četvrti kongres Svjetske konferencije daje mogućnost vođenja diskusije o različitim aspektima ovog principa, koji se, uprkos nepromjenjivim suštinskim elementima, konstantno razvija.
Četvrti kongres pruža mogućnost učesnicima da podijele različita iskustva o vladavini prava i da se pripreme za nove izazove u području ustavnog sudovanja. Ustavna sudska praksa otkriva pitanja koja osporavaju ili, u drugim okolnostima, predstavljaju prijetnju po vladavinu prava. Institucije ustavnog sudovanja stoga imaju koristi od sagledavanja problema koje pokreće tema Četvrtog kongresa.
Opća tema Četvrtog kongresa podijeljena je na četiri sastavne cjeline o kojima će se tokom zasjedanja voditi debata, i to „Različiti koncepti vladavine prava“, „Novi izazovi za vladavinu prava“, „Pravo i država“ i „Pravo i pojedinac“.
Predsjednik Ćeman i potpredsjednik Tadić aktivno učestvuju u radu Četvrtog kongresa kako u okviru glavnog programa zasjedanja tako i na marginama, brojnim susretima i razgovorima s kolegama predsjednicima, potpredsjednicima, sudijama i ekspertima iz cijeloga svijeta koji su prisutni na zasjedanju u Vilniusu.
