Ustavni sud nalazi da lišavanje apelanta dijela novčanog potraživanja naknade štete iz osnova osiguranja od automobilske odgovornosti za iznos kamata na naknadu materijalne štete do prestanka neposredne ratne opasnosti zadovoljava zahtjeve člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
• Odluka broj U-44/02 od 23. jula 2003. godine, stav 38, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 38/03, naknada štete po osnovu osiguranja od automobilske odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima, nema povrede člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ni člana II/3.k) Ustava BiH
Ustavni sud konstatira da je Rješenjem Vrhovnog suda broj Rev-165/99 od 6. aprila 2000. godine, uz pogrešnu primjenu načela res iudicata, apelantu uskraćena mogućnost da se meritorno odluči o njegovom zahtjevu. To je lišilo apelanta suštine njegovih interesa koje štiti član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
• Odluka broj U-2/01 od 24. oktobra 2003. godine, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 8/04
Lišavanje apelantice mogućnosti uživanja u svojoj imovini donošenjem osporenih presuda nije predviđeno zakonom u obliku kako je to rezultiralo osporenim presudama, s obzirom na povredu člana 36. stav 1. Zakona o vlasničkopravnim odnosima.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-160/03 od 28. aprila 2004. godine, stav 26, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 34/04, parnični postupak radi predaje u posjed poslovnog prostora koji je izvođač radova u međuvremenu prodao trećim licima, a za koji je apelantica isplatila kupoprodajnu cijenu
Lišavanje imovine bez naknade, u konkretnom slučaju, ne uspostavlja pravičnu ravnotežu između korištenih sredstava i cilja kojem se teži, pa je miješanje u apelantova imovinska prava bilo neproporcionalno, čime je povrijeđeno njegovo pravo na imovinu.
• Odluka broj U-11/03 od 28. maja 2004. godine, stav 38, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 40/04
Apelant je lišen svoje imovine u slučaju kada su redovni sudovi proizvoljnom primjenom materijalnog prava odbili njegov tužbeni zahtjev radi naknade štete zbog nesreće koju je pretrpio na radu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-36/03 od 15. juna 2004. godine, stav 35, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 38/04, parnični postupak radi naknade štete zbog nesreće na radu
Izricanje novčanih kazni se može definirati kao „lišavanje“ imovine u smislu druge rečenice prvog stava člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te, prema tome, ono mora ispunjavati uvjete iz navedenog člana.
• Odluka broj U-65/03 od 22. septembra 2004. godine, stav 18, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 60/04, prekršajni postupak zbog počinjenog carinskog prekršaja;
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-498/04 od 23. marta 2005. godine, stav 22, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 32/05, plaćanje novčane kazne izrečene u prekršajnom postupku, nema povrede člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ni člana II/3.k) Ustava BiH
Nema lišavanja imovine u konkretnom postupku u kojem je apelantica tražila predaju u posjed nekretnine, s obzirom na to da se u tom postupku uopće nije odlučivalo o apelanticinom pravu na imovinu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-267/03 od 30. novembra 2004. godine, stav 22, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 15/05, parnični postupak za predaju u posjed nekretnine koji je prekinut do rješavanja prethodnog pitanja
Lišavanje imovine postoji u slučaju kada se osporenim presudama redovnih sudova apelant lišava prava na naplatu duga u traženom iznosu.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-538/04 od 28. juna 2005. godine, stav 25, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 27/06, građanski postupak naplate duga na ime „ratnog poreza“, nedostatak pasivne legitimacije u odnosu na Brčko distrikt jer je obaveza nastala prije njegovog proglašenja, pri čemu Distrikt s entitetima nije zaključio sporazum o preuzimanju tih obaveza, nema povrede člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ni člana II/3.k) Ustava BiH
Dugotrajna nemogućnost da vlasnici izuzete imovine dođu do realizacije svog prava na imovinu, tj. naplate iznose nematerijalne i materijalne štete koja im je dosuđena, iako posjeduju pravosnažne sudske presude, sporazume o naknadi zaključene s nadležnim organima uprave, ugovore i druge pravne akte donesene na osnovu odredbi relevantnih zakona, uključujući i pripadajuće zatezne kamate, s jedne strane, te dugo odlaganje definiranja „novih prava“, s druge strane, predstavlja de facto lišavanje imovine.
• Odluka o meritumu broj AP-774/04 od 20. decembra 2005. godine, stav 382, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 39/06, neizvršavanje pravosnažnih sudskih odluka kojima je apelantima dodijeljena materijalna i nematerijalna šteta na ime „ratne štete“, utvrđena povreda člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i člana II/3.k) Ustava BiH
Zakonski utvrđena nemogućnost naplate pravosnažno dosuđenih zateznih kamata na iznose utvrđene materijalne i nematerijalne štete, na bilo koji način i bilo kada, pokreće pitanje „lišavanja“ podnosilaca prijave prava na imovinu.
• Odluka o meritumu broj AP-774/04 od 20. decembra 2005. godine, stav 385, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 39/06, neizvršavanje pravosnažnih sudskih odluka kojima je apelantima dodijeljena materijalna i nematerijalna šteta na ime „ratne štete“, utvrđena povreda člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i člana II/3.k) Ustava BiH
Nemogućnost nadovjere zaključenog ugovora o korištenju spornog stana u skladu s relevantnim zakonskim odredbama i nalog apelantu, nakon toga, da se iseli iz spornog stana, ne predstavlja lišavanje apelanta postojeće imovine.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-1812/05 od 8. jula 2006. godine, stav 40, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 87/06, stanovi u kojima se stanuje na osnovu stanarskog prava
Proizlazi da su u okolnostima konkretnog slučaja, pri nespornoj činjenici da je apelant na dan 30. april 1991. godine bio nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu i da je zahtjev za njegov povrat podnio blagovremeno, organi uprave i Kantonalni sud, primjenjujući član 3. st. 1. i 2. Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, došli do proizvoljnog zaključka da apelantu ne pripada pravo na povrat predmetnog stana zbog razloga koji su mogli biti osnov za otkaz ugovora o korištenju stana shodno ZSO-u i o čemu je moglo biti odlučeno jedino po tužbi davaoca stana pred nadležnim sudom. S obzirom na to da, u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, odluka kojom se zahtjev za povrat stana odbija kao neosnovan za učinak ima gubitak stanarskog prava, koje predstavlja imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, proizlazi da osporene odluke u apelantovom slučaju rezultiraju lišavanjem imovine koje ne zadovoljava standard zakonitog miješanja.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2052/12 od 27. novembra 2015. godine, stav 37, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 100/15, povrat stana, povreda člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i člana II/3.k) Ustava BiH
