23. januar 2015. godine - Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 22. i 23. januara 2015. godine 90. plenarnu sjednicu na kojoj je odlučivao o jednom broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti i apelacija o navodnim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, te razmatrao nekoliko prijedloga internih akata Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH je, između ostalog, obavio preliminarnu raspravu o: - zahtjevu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vrijeme podnošenja zahtjeva, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Ustava Republike Srpske, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, nisu u skladu s odredbama Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odredbama Ustava BiH, u vezi s Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, jer, kako smatra podnosilac zahtjeva, osporavane ustavne odredbe entiteta, prema kojima predsjednici i potpredsjednici moraju biti iz reda konstitutivnih naroda, predstavljaju kršenje Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pripadnike Ostalih. Odluku o navedenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Ustavni sud BiH donijet će na jednoj od narednih plenarnih sjednica. - zahtjevu Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti čl. 2.b) i 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske, koji, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, nisu u saglasnosti s pojedinim odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, u vezi s Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Podnosilac zahtjeva, između ostalog, tvrdi da je Dan Republike Srpske, koji se obilježava 9. januara, kao praznik uspostavila Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini još 1992. godine, bez učešća Bošnjaka i Hrvata, a što, prema mišljenju podnosioca zahtjeva, nesumnjivo ukazuje na to da su Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, ali i Ostali, odnosno drugi građani Bosne i Hercegovine drugačije tretirani u odnosu na Srbe u Republici Srpskoj. Ustavni sud BiH je, u skladu s članom 46. Pravila Ustavnog suda BiH, odlučio da održi javnu raspravu povodom ovog zahtjeva. - zahtjevu trideset i šest (36) poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba ustava jednog broja, u zahtjevu precizno navedenih, kantona i statuta općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u vezi s izgledom grbova i/ili zastava administrativnih jedinica, koji, prema mišljenju podnosilaca zahtjeva, sadrže elemente koji su u suprotnosti s čl. II/1, II/4. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, budući da se kao elementi grbova i zastava utvrđuju i elementi vjerskog i nacionalnog karaktera (simboli polumjeseca, ljiljana, šahovnica, siluete vjerskih objekata i sl.) koji simboliziraju samo jedan konstitutivni narod. Na taj se način, kako ističu podnosioci zahtjeva, dovode u diskriminirajući položaj drugi narodi, odnosno drugi konstitutivni narodi. Odluku o ovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Ustavni sud BiH donijet će na jednoj od narednih plenarnih sjednica. Ustavni sud BiH odlučivao je i o jednom broju apelacija o navodnim povredama prava apelanata. U slučajevima u kojima je ustanovio povredu prava apelanata Sud je apelacije usvojio, odnosno odbio je kao neosnovane apelacije u slučajevima u kojima je zaključio da takve povrede nije bilo. Ustavni sud BiH usvojio je i jedan broj internih, administrativnih akata Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Sve odluke o apelacijama, usvojene na sjednici, bit će u roku od mjesec dana dostavljene podnosiocima apelacija i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.