Samo donošenje rješenja kojim se korisniku nalaže napuštanje dijela predmetne nekretnine, te donošenje zaključka o dozvoli izvršenja navedenog rješenja nije dovoljno da bi se smatralo da je država preko svojih organa ispunila svoju pozitivnu obvezu i zaštitila apelantičino pravo na mirno uživanje imovine, jer propust vlasti da okonča postupak administrativnog izvršenja predstavlja povredu pozitivnih obveza države iz članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju (vidi Europski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, presuda od 28. rujna 1995. godine, serija A, broj 315-C, stranica 54., stavak 40., kao i Ustavni sud, Odluka broj AP-3255/06 od 5. travnja 2007. godine).
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2498/07 od 13. prosinca 2007. godine, stavak 31., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 12/08, upravni postupak, povrat imovine, utvrđena povreda članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH
Imajući u vidu tvrdnje apelanata o okolnostima pod kojima je srušena njihova kuća, kao i dokaze koje su apelanti predložili u svezi s navedenim (treba dodati i da se događaj desio za vrijeme rata, a apelanti su bili pripadnici manjinskog naroda na tom području), Ustavni sud smatra da je istraga u svezi s tim događajem bila neophodna radi zaštite imovine apelanata. S obzirom na to da istraga nije provedena (policijska postaja u čijoj se neposrednoj blizini događaj desio to nema čak ni registrirano u svojim evidencijama), Ustavni sud smatra da Republika Srpska nije izvršila svoju pozitivnu obvezu, čime je apelantima povrijeđeno pravo na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-2763/09 od 22. ožujka 2013. godine, stavak 35., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 21/14, naknada štete za imovinu uništenu u ratu, utvrđena povreda članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju i članka II/3.(k) Ustava BiH
Došlo je do povrede apelantovog prava na imovinu iz članka II/3.(k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju u situaciji kada je javna vlast odbila prilikom obračuna apelantove mirovine valorizirati i razdoblje u kojem je bio uposlen u organu javne vlasti, iako za to razdoblje nisu uplaćeni doprinosi, jer je javna vlast postupala suprotno načelu dobrog upravljanja i nije kao apelantov poslodavac u njegovu korist uplatila doprinose, niti je tu grešku ispravila u postupku nadzora nad obračunom i plaćanjem doprinosa, već je cijeli teret greške države stavljen na apelanta.
• Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-106/21 od 18. listopada 2022. godine, stavak 31., objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 74/22
