Konferencija europskih ustavnih sudova

Ustavni sud BiH postao je član Konferencije europskih ustavnih sudova (Conference of European Constitutional Courts) na pripremnome sastanku XII. kongresa europskih ustavnih sudova, održanom u Bruxellesu 2000. godine.

Utemeljenje Konferencije europskih ustavnih sudova inicirali su ustavni sudovi Savezne Republike Njemačke, Republike Austrije, Republike Italije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Prva Konferencija europskih ustavnih sudova održana je 1972. godine u Dubrovniku, o temi „Nadležnost ustavnih sudova i pravne posljedice njegovih odluka“. Cilj inicijative je bilo stvaranje okvira za razmjenu iskustava o ustavnosudskoj praksi i jurisprudenciji u općem, europskom kontekstu, uz dužno poštovanje načela sudske neovisnosti.  Tijekom godina povećavao se broj članica Konferencije i ona danas broji 41 punopravnu članicu – europske ustavne sudove i druge najviše sudove koji obnašaju funkcije ustavnog suda. Porast broja članova nametnuo je potrebu razvoja formalnog pravnog okvira u kojem Konferencija djeluje, pa je na Kongresu u Varšavi 1999. godine usvojen Statut, a tri godine kasnije, na Kongresu u Bruxellesu, usvojen je i Pravilnik Konferencije.

Člankom 3. Statuta utvrđeni su ciljevi Konferencije „...promovirat će razmjenu informacija o metodama rada i ustavnosudskoj praksi između članova i razmjenu mišljenja o institucionalnim, strukturnim i operativnim pitanjima koja se tiču javnog prava i ustavnog sudovanja ... poduzimat će korake u pravcu unapređenja neovisnosti ustavnih sudova kao ključnog čimbenika u garantiranju i primjeni demokracije i vladavine prava, s posebnim naglaskom na osiguravanje zaštite ljudskih prava ... podržavat će napore da se održavaju redovni kontakti između europskih ustavnih sudova i sličnih institucija“.

Prema Statutu, tijela Konferencije su: 1. „Krug predsjednika“, glavno tijelo za donošenje odluka koje se sastoji od predsjednika ustavnih sudova i institucija koje imaju status punopravnog člana, 2. Kongres, koji se održava svake treće godine, kojem prisustvuju punopravni članovi, pridruženi članovi, ali također i promatrači. Predsjednik suda koji je domaćin narednog kongresa predsjedava Konferencijom i Krugom predsjednika, a isti sud obnaša funkciju Tajništva Konferencije.

Svjetska konferencija ustavnih sudova

Ustavni sud BiH je punopravni član Svjetske konferencije ustavnih sudova (World Conference on Constitutional Justice) od siječnja 2013. godine.

Svjetska konferencija ustavnog sudstva utemeljena je na inicijativu Venecijanskog povjerenstva, s ciljem okupljanja ustavnih sudova i drugih najviših sudova koji obnašaju funkciju ustavne kontrole širom svijeta. Venecijansko povjerenstvo je pružilo podršku u izradi Statuta Konferencije, koji je stupio na snagu 24. rujna 2011. godine, te pruža kontinuiranu podršku u radu Konferencije i organizaciji Kongresa Konferencije.

Konferencija danas ima 117 članova – ustavnih sudova, ustavnih vijeća i vrhovnih sudova iz Afrike, Amerike, Azije, Australije/Oceanije i Europe. Konferencija promovira ustavnu pravdu kao ključni element demokracije, zaštite ljudskih prava i sloboda i vladavine  prava. Svoje ciljeve ostvaruje putem organizacije redovnih kongresa, sudjelovanjem u regionalnim konferencijama i seminarima, razmjenom iskustava i sudske prakse, kao i pružanjem korisnih usluga članovima Konferencije na njihov zahtjev (članak 1. Statuta Konferencije).

Prema Statutu, glavna tijela Konferencije su Glavna skupština, Biro i Tajništvo. Glavnom skupštinom rukovodi sud domaćin Kongresa. Predsjedništvo Biroa se smjenjuje godišnje po načelu rotacije skupine sudova, pri čemu je na skupini sudova da izabere predstavnike. Venecijansko povjerenstvo obnaša funkciju Tajništva Konferencije.

Do sada su održana četiri Kongresa:

1. 24–26. siječnja 2009. godine, Cape Town, Južnoafrička Republika, o temi „Utjecaj ustavnog sudstva na društvo i na razvoj globalne jurisprudencije o ljudskim pravima“;
2. 16–18. siječnja 2011. godine, Rio de Janeiro, Savezna Republika Brazil, o temi „Podjela vlasti i neovisnost ustavnih sudova i ekvivalentnih tijela“;
3. 28. rujna – 1. listopada 2014. godine, Seul, Republika Koreja, o temi „Ustavno sudstvo i društvena integracija“;
4. 11–14. rujna 2017. godine, Vilnius, Litva, o temi „Vladavina prava i ustavno sudstvo u modernom svijetu“.

Europsko povjerenstvo za demokraciju putem prava

Suradnja Ustavnog suda BiH i Europskog povjerenstva za demokraciju putem prava – Venecijansko povjerenstvo (European Commission for Democracy through Law) počela je 1997. godine, a intenzivirana je od 2002. godine kada je Bosna i Hercegovina postala članica Vijeća Europe i pristupila parcijalnome ugovoru Vijeća Europe kojim je 1990. godine ustanovljeno Europsko povjerenstvo za demokraciju putem prava.

Europsko povjerenstvo za demokraciju putem prava, poznatije kao Venecijansko povjerenstvo, neovisno je savjetodavno tijelo Vijeća Europe koje se bavi ustavnim pitanjima. Uloga Venecijanskog povjerenstva je davanje savjetodavnih mišljenja državama članicama, a osobito pružanje pomoći državama da usklade svoj pravni sustav i institucionalnu strukturu s europskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Povjerenstvo, također, pomaže da se osigura diseminacija i konsolidacija zajedničkog ustavnog nasljeđa. Ono ima jedinstvenu ulogu u upravljanju konfliktima i pruža „hitnu ustavnu pomoć“ državama u tranziciji. Povjerenstvo prati tri oblasti, u kojima i radi: demokratske institucije i temeljna prava, ustavno sudstvo i redovno sudstvo, te izbore, referendume i političke partije.

Venecijansko povjerenstvo trenutno ima 62 članice: 47 koje su članice Vijeća Europe i 15 drugih država. Na plenarnoj sjednici Povjerenstva sudjeluju Europsko povjerenstvo i OSCE. Sjedište Povjerenstva je u Strasbourgu, Francuska, a plenarne sjednice održavaju se u Veneciji, četiri puta godišnje.

Bivši sudac Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević je član Venecijanskog povjerenstva u ime Bosne i Hercegovine. Ranije je član Povjerenstva bio i bivši sudac Ustavnog suda BiH prof. dr. Ćazim Sadiković.

Suradnja s Venecijanskim povjerenstvom odvija se i posredstvom službenika za vezu, tj. ovlaštenog predstavnika Suda koji je odgovoran za ispunjavanje obveza Suda prema Povjerenstvu, odgovara na molbe ovlaštenih predstavnika drugih država članica za dostavu informacija o pravnom okviru i sudskoj praksi, dostavlja odluke Suda za bazu sudskih odluka, odnosno za Bilten Venecijanskog povjerenstva i dr.