30. mart 2012. godine - Ustavni sud BiH danas je održao 72. plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH. Između ostalih, Ustavni sud BiH je u predmetu broj U 12/11 obustavio postupak pokrenut po zahtjevu Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o katastru Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 60/11), zato što je osporeni opći akt prestao važiti. Ustavni sud BiH je u predmetu broj U 15/01 usvojio zahtjev Kantonalnog suda u Sarajevu, te utvrdio da odredba člana 39.e st. 3. i 4. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Sl. n. FBiH“ br. 27/97, 11/98, 22/99, 27/99, 7/00, 32/01, 61/01, 15/02, 54/04, 36/06, 45/07, 51/07, 72/08, 23/09 i 5/10), u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje naknade, nije u skladu sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud BiH je naložio Parlamentu FBiH da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke uskladi odredbu člana 39.e st. 3. i 4. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje naknade sa članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Protivustavne odredbe glase: „Nosilac prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor iz člana 39. stav 1. Zakona koji je nakon 14. decembra 1995. godine ostao u službi u oružanim snagama van teritorije Bosne i Hercegovine, a nije stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje odgovara tom pravu, umjesto upisa prava vlasništva po zaključenom ugovoru ima pravo na naknadu od Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu sredstava uplaćenih po ugovoru uvećanih za pripadajuću kamatu po viđenju. Nosilac prava iz kupoprodajnog ugovora koji je zaključio pravno obavezujući ugovor o otkupu stana iz člana 39. stav 1. Zakona za čiji stan je sadašnji korisnik u skladu sa važećim zakonima zaključio ugovor o korištenju stana ili ugovor o otkupu stana, umjesto upisa prava vlasništva na stan, ima pravo na naknadu od Federacije Bosne i Hercegovine utvrđenu na način iz stava 2. ovog člana, izuzev nosioca prava kupoprodajnog ugovora iz stava 1. ovog člana.“ Ustavni sud BiH je u predmetu broj U 17/11 odbio zahtjev Kantonalnog suda u Goraždu za ocjenu kompatibilnosti čl. 2, 7. i 24. Zakona o porezu na dohodak („Sl. n. FBiH“ br. 10/08, 9/10 i 44/11) sa čl. I/7, II/1, II/2, II/3.e), k) i m), II/4. i II/6. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi sa članom 6. Evropske konvencije i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te sa članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavni sud BiH u predmetu broj AP 133/09 usvojio je apelaciju Nurisa Selimovića, te utvrdio povredu člana 4. stav 1. Protokola broj 7 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (zabrana dvostrukog krivičnog suđenja ili kažnjavanja). Ustavni sud BiH je ukinuo Presudu Kantonalnog suda u Zenici broj 004-0-Kž-08-000 240 od 10. decembra 2008. godine, te vratio predmet na novi postupak i donošenje odluke. Ustavni sud BiH je zaključio da postoji povreda prava iz člana 4. stav 1. Protokola broj 7 uz Evropsku konvenciju kada priroda djela ulazi u okvir „krivičnog postupka“ u smislu navedenog člana, te kada je takvo djelo predmet prekršajnog i krivičnog postupka protiv istog lica i ako proizlazi iz istih činjenica ili činjenica koje su bitno iste, pa odluka donesena u jednom postupku koja je stekla svojstvo res judicata i kojom je utvrđena odgovornost i izrečena kazna nije bila prepreka da protiv istog tog lica i u drugom postupku, koji nije okončan, također, bude donesena odluka. U predmetu broj AP 5802/10 Ustavni sud BiH je odbio kao neosnovanu apelaciju Ahmeda Mohameda Elfarahtija Othmana podnesenu protiv odluka Suda BiH i Ministarstva sigurnosti BiH u vezi sa pravom na ličnu sigurnost i slobodu iz člana II/3.d) Ustava BiH i člana 5. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pobijanim aktima apelantu su izrečene mjere nadzora koje se izvršavaju u Imigracionom centru, kao specijaliziranoj ustanovi za prihvat i smještaj stranaca, a u svrhu osiguranja izvršenja mjere protjerivanja pod uvjetima i u postupku koji je propisan zakonom. Ustavni sud BiH je zaključio da su javne vlasti sve vrijeme trajanja ove mjere sa posebnom marljivošću preduzimale mjere i radnje u svrhu stvaranja uvjeta propisanih zakonom za izvršenje mjere protjerivanja. Sve odluke usvojene na sjednici bit će objavljene na web-stranici Ustavnog suda BiH u roku od mjesec dana, nakon što se dostave apelantima.